Dijaspora ostaje jedan od ključnih finansijskih oslonaca ekonomija zemalja Zapadnog Balkana, a ni Crna Gora nije izuzetak. Prema podacima Eurostata, građani koji žive i rade u inostranstvu tokom 2024. godine poslali su u Crnu Goru ukupno 345 miliona eura, što predstavlja 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iako je po apsolutnom iznosu riječ o manjoj sumi u poređenju sa većim državama regiona, učešće doznaka u BDP-u pokazuje da novac iz dijaspore ima značajan uticaj na životni standard i potrošnju domaćinstava u Crnoj Gori.
Za poređenje, u Srbija je tokom 2024. godine iz inostranstva stiglo 4,47 milijardi eura, što čini 5,4 odsto BDP-a, dok je Bosna i Hercegovina primila 1,99 milijardi eura, odnosno 7,6 odsto BDP-a. Najveći relativni udio doznaka zabilježen je na Kosovo – 12,7 odsto BDP-a.
Ekonomisti ukazuju da se doznake dijaspore u Crnoj Gori dominantno koriste za osnovnu potrošnju, podršku porodicama, obrazovanje djece, zdravstvene troškove i održavanje nekretnina, dok je njihov investicioni potencijal i dalje ograničen.
Istovremeno, ovi tokovi novca ublažavaju socijalne razlike, djelimično nadoknađuju niske zarade i predstavljaju stabilan izvor deviza, naročito u periodima ekonomske neizvjesnosti.
Podaci Eurostata za 2024. godinu potvrđuju da dijaspora ostaje snažan, ali nedovoljno sistemski iskorišćen resurs. Bez jasnih mehanizama koji bi podstakli ulaganja i povrat kapitala u razvojne projekte, doznake će i dalje imati prije svega socijalnu, a znatno manje razvojnu ulogu u crnogorskoj ekonomiji.
N.K.
