Piše: Hristina Janković
Arheologija Crne Gore dokazuje da su se ovdje sudarale najznačajnije kulture svijeta – vinćanska se prostirala do Berana, keltska do Banjana, a takođe je bila prisutna i jedna od najmanje istraženih civilizacija i kultura – ilirska – tvrdi za Pobjedu dugogodišnji samostalni istraživač i vlasnik privatnog muzeja ,,Magična Crna Gora“ Zoran Bulatović.
On je ukazao da teritorija naše države zauzima važno mjesto u rimskoj i grčkoj kulturi.
– Mnogo se civilizacija na teritoriji Crne Gore isprepletalo kroz istoriju i za to postoje spisi i artefakti, koji su najviše čuvani u raznim muzejima širom svijeta. Osnovao sam svoj muzej i godinama istražujem sve istorijske činjenice koje su vezane za daleku prošlost, a o kojoj se ipak malo zvanično zna ili, bolje rečeno, nema pravih informacija o narodima koji su u dalekoj prošlosti živjeli na našoj teritoriji. Iz raznih muzeja, kao i mojih izvora, pronalazio sam i dalje sakupljam ,,riznice“ istorijskih činjenica koje imaju recimo u muzeju u Velikoj Britaniji, kao i mnogim drugima, a mi u Crnoj Gori nemamo – kazao je Bulatović.
On je istakao da posjeduje italijansku knjigu na papirusu iz 1787. godine gdje, kako je rekao, postoji priča o Crnoj Gori. Na kraju te priče pisac i svjedok zaključuju da ovaj narod ima iste običaje, kao i trojanci, dodavši primjer da se poslije sahrane išlo da se jede i pije isto kao kod nas, a to je posvećeno dušama mrtvaca.
– Dolaskom Slovena upotpunjuje se različitost svih kultura. Osvajački ratovi donose nam Mongolsku i Otomansku imperiju, borbu Španije za našu teritoriju, kao i francusku okupaciju, ali ne za dugo. Napadali su nas svi iz okruženja – Italija, Albanija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Njemačka… ali smo uvijek odolijevali, a i vazda ćemo – naglasio je Bulatović.
Risan dobio ime po sinu Kadmosa i Harmonije
Na naše pitanje – da li povijesni likovi Kadmos i Harmonija imaju veze sa Crnom Gorom i na koji način, Bulatović je rekao da u britanskoj biblioteci, kao i u muzejima, ima puno i materijalnih i pisanih dokumenata, upravo o toj tematici.
– U muzeju Ashmolean u Oksfordu nalazi se zaostavština čuvenog britanskog istraživača Artura Evansa koji je istraživao Risan i odnio puno artefakata koji su nepoznati crnogorskoj javnosti. Puno je knjiga napisano o Kadmosu i Harmoniji kod grčkih hroničara i u srednjem vijeku. Risan je dobio ime po Rizonu, sinu od Kadmosa i Harmonije. Upravo u Risnu je stolovala čuvena carica Teuta. Podsjetimo da je po grčkoj mitologiji postojao junak Ilirijus, koji je upravo sin Kadme i Harmonije i koji je predak svih Ilira.
Granice Ilirikuma su praktično bivša Jugoslavija i teritorija do polovine današnje Albanije, dok je sjedište te države bilo u Boki i Risnu – naveo je Bulatović.
Detalj iz muzeja, FOTO: Pobjeda
Većina mjesta u Crnoj Gori, kako je kazao Bulatović, posjeduje tumule koji su dokaz drevnih naroda, u ovom slučaju Ilira, na području Crne Gore.
– Na hiljade tumula se ovdje nalazi, dovoljno je njih istražiti i imamo dokaze o jednoj veoma naprednoj civilizaciji čiji je centar bila Crna Gora. Postoje hiljade stećaka koji su takođe dokaz naše burne povijesti i razvijenih civilizacija. Kod mene u muzeju se nalaze najznačajnije mape u vezi sa Crnom Gorom iz 1500. godine. Jedna od njih je mapa Argonauta gdje postoji samo jedan naziv iznad Crne Gore, a to je Kadmos i Harmonija memorijal ili grob. Druge mape su iz 1686. godine od Koronelija sa grbom Crnojevića i podatkom Monti Trojani, takođe mapa Boke. Vrlo dragocjena je i mapa koja je moj pronalazak, a na kojoj se vidi da sve vjere kreću iz Crne Gore i da je to jedino mjesto odakle izviru sve tri vjere te da nije slučajno kod nas hrišćanska svetinja Filermosa, ruka Svetog Jovana i čestice krsta na kojem je razapet Isus Hrist – naglasio je Bulatović.
U muzeju ,,Magična Crna Gora“, koji se nalazi u njegovoj kući u naselju Vranići u Podgorici, kako je kazao, ima na stotine dokumenata koji bi mogli poslužiti i u turističke svrhe, a takođe pomoći širenju crnogorske kulture. Bulatović se požalio rekavši da mu se čini ,,da su Vranići i i njegov muzej predaleko od Crne Gore, ministarke kulture i Akademije“.
On je, prisjećajući se značajnih istoričara, naveo, kako je rekao, najboljeg crnogorskog istoričara dr Vojislava Nikčevića koji u knjizi ,,Monumenta Montenegrina“ govori da čuveni skitski kralj Dioklo, pred kraj XI vijeka prije naše ere, između 1040. i 1000. godine, nakon velikih vojnih akcija u Maloj Aziji, dolazi na Balkan i podiže grad Diokleju – Duklju.
Skadari li Skamandar pominje se u Ilijadi
Odgovarajući na naše pitanje – koje su to činjenice iz starijeg perioda koje se u istraživačkim krugovima pominju kao važne, a ipak se malo zna o njima, Bulatović je istakao primjer da Skadarsko jezero pominje Homer u svojoj Ilijadi, kao jezero Skamandar sa svim svojim pritokama.
– Takođe postoje priče o templarima da su još uvijek vlasnici jezera i da im je to poklonila Jelena Anžujska kada su lađe sa blagom završile u Crnoj Gori, a jedna od njih – najmanja, došla do Rozafe tvrđave 1307. godine kada je Jelena Anžujska stolovala na ovoj tvrđavi na Skadru.
Na mapi kod čuvanog Koronelija iz 1686. godine nalazi se naziv Monte Trojani i ako su Prokletije – Trojanske planine logično je da se Troja nalazi ispod njih, a to je lokacija na sjevernoj strani jezera gdje se i danas vide veliki ostaci starih građevina. Na mapi se nalazi veliki broj crkava koje su sada pod vodom, što svjedoči i Pero Šoć u svojoj knjizi 1939. godine. On kaže da je kao dječak trčao po jezeru kada je 1924. godine bila velika suša i pojavile su se zidine na jezeru, a izvirili su i mnogi zvonici iz vode od crkava. Skadar je zavjetni grad posljednjeg atičkog kralja Kodre, inače Dioklovog bliskog rođaka, neka vrsta prijestonice države koju su stvarali Skiti – istakao je Bulatović.
FOTO: PobjedaTakođe, kako nam je objasnio, 1756. godine Andrija Kačić Miošić kaže u svojoj hronici da je Troja na jezeru punom jegulja.
– Ilijada je prevedena na grčki i to je logika sa ilirskog jezika, u Ilijadi ima na desetine detalja koje možemo vezati samo za Crnu Goru i Skadarsko jezero – pominju se tumulusi, lelek, tužbalice, instrument sa jednom žicom. Kaže se da su Makedonci stigli preko brda na Trojansku bitku, pominje se i rijeka koja ide i tamo i amo, a to je rijeka Bojana. Sve je ovo lijepo objasnio Novak Andesilić u knjizi ,,Crna Gora – Homerova kolijevka“.
Zastava templara se vijorila u Crnoj Gori od 1830. godine
Govoreći o mogućnosti boravka templara na teritoriji naše države, Bulatović je ukazao na činjenice iz knjige o Balšićima, koju ima u muzeju, a koje govore o povezanosti sa nama.
– U istoriji je poznat crni petak – 13. oktobra 1307. godine, kada su francuski kralj Filip IV i papa počeli konačni obračun sa templarima. Templari 13. oktobra napuštaju Francusku i odlaze u jedinu zemlju koja nije bila pod okriljem pape, a to je Crna Gora. Kasnije, 500 godina poslije toga Napoleon napada našu državu i istražuje Bokokotorski zaliv tražeći upravo ostatke njihovog bitisanja u Crnoj Gori. Kod mene se nalazi knjiga o Balšićima u kojoj piše da su nam Balšići ostavili boje templara crvenu i bijelu, a jedan od dokaza je jedinstven templarski krst na Danilovom ordenu. Ne zaboravimo da se u Crnoj Gori vijorila zastava templara od 1830. godine pa do Berlinskog kongresa ili zastava Svetoga Đorđa – napomenuo je Bulatović.
Govoreći o vrijednim knjigama i artefaktima iz raznih civilizacija, koje je Bulatović godinama sakupljao, kazao je da se u njegovom muzeju nalaze dokazi u knjigama, mapama i na raznim dokumentima, da je ovo zaista veoma značajna zemlja koja je, po njegovim istraživanjima, kako je poručio, stara 1300 godina, a dokazi za to postoje u muzeju.
Crna Gora – arheološko srce Evrope
– Uz malo truda i sa dokazima koje imam iz cijele Crne Gore mogli bismo napraviti muzej, jer je naša država jedno veliko arheološko nalazište u srcu Evrope.
Bilo bi lijepo istražiti Šekspirovo djelo ,,Bogojavljenska noć“ čija se radnja odvija na obalama Ilirikuma – istakao je Bulatović.
izvor: Pobjeda
