Crnogorskom sektoru informacionih tehnologija, u uslovima sve većeg integrisanja u globalno tržište, najviše nedostaju softverski inženjeri, stručnjaci za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje, te programeri mobilnih aplikacija.
Ovo se navodi u analizi Privredne komore o deficitarnim IT zanimanjima čiji su rezultati predstavljeni 18. decembra na okruglom stolu „IT zanimanja i obrazovni sistem: Povezivanje potreba tržišta i obrazovanja“, koji je organizovala Privredna komora Crne Gore u okviru inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Fonda za inovacije i Naučno-tehnološkog parka Crne Gore.
– IT sektor već sada ima veliki uticaj na tržište rada, a njegova ekspanzija će se nastaviti i u budućnosti. Analize koje smo sproveli u saradnji sa kompanijama iz ovog sektora ukazuju na kontinuirani rast potražnje za kvalitetnim i stručnim kadrom – kazao je direktor Sektora za obrazovanje PKCG dr Mladen Perazić, istakavši ulogu ove asocijacije u promociji stručnog obrazovanja i unapređenju razvoja saradnje privrede i obrazovnog sistema.
Komora je uključena u realizaciju više međunarodnih projekata iz oblasti stručnog obrazovanja, a Perazić je posebno istakao EmployVET, čiji je cilj uspostavljanje efikasnijih modela uključivanja poslodavaca u izgradnju stručnog obrazovanja koji će adekvatnije odgovoriti na promjene na tržištu rada. Stoga, pozvao je sve poslodavce da doprinesu kreiranju kvalitetnih obrazovnih kurikuluma za brže uključivanje učenika u radne procese.
Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalne direktorice Direktorata za digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj naglasila je značaj informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) za razvoj privrede i obrazovanja, ističući da se svakodnevno pojavljuju novi zahtjevi pred ovim sektorima. Kao ključni korak istakla je usvajanje reformske agende Crne Gore u oblasti jačanja ljudskih resursa, uz strategiju pametne specijalizacije i analizu obrazovnih programa.
– Naša početna tačka jesu konsultacije sa onima kojima ove vještine zaista trebaju – kazala je ona, naglašavajući saradnju sa Privrednom komorom kako bi se identifikovale prioritetne potrebe u sektoru IKT-a. Istakla je da je cilj ne samo odgovoriti na trenutne potrebe privrede, već i uvesti globalno prepoznate vještine koje će dodatno ojačati konkurentnost domaće privrede.
Prezentujući rezultate istraživanja, sekretarka Odbora ICT u PKCG Nada Rakočević kazala je da je ono sprovedeno na uzorku od 57 kompanija i pokazuje ključne podatke o najtraženijim IT zanimanjima i tržišnim trendovima.
Prema njenim riječima, analiza pokazuje da je trenutno najdominantnije zanimanje softverski inženjer, što potvrđuje čak 66,7% odgovora ispitanika. Osim njih, među visoko traženim profilima nalaze se programeri mobilnih aplikacija, kao i inženjeri vještačke inteligencije i mašinskog učenja, koji zauzimaju značajnu poziciju interesovanja na tržištu.
Kao jednu od najvećih prepreka u zapošljavanju navodi nedostatak praktičnog iskustva kod kandidata, što otežava pronalaženje adekvatne radne snage.
– Neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama industrije dodatno produbljuje ovaj problem, dok je nedostatak specijalizovanih kadrova za oblasti kao što su sajber bezbjednost i Cloud infrastruktura sve izraženiji – istakla je Rakočević. Dodala je da fokus na moderne tehnologije, uz podršku obrazovnih institucija i privrede, može značajno unaprijediti poziciju Crne Gore na regionalnoj i globalnoj IT mapi.
Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka, istakla je da ova analiza predstavlja ključni korak ka rješavanju problema, uz zahvalnost privrednicima na njihovom odzivu i doprinosu.
– Cilj je da doprinesemo osnažavanju konkurentnosti IT industrije i cjeloživotnom učenju. Ključni nalazi ne iznenađuju – treba nam još stručnjaka, dokvalifikacija, prekvalifikacija i praktičnih iskustava – rekla je ona.
Tokom diskusije koja je uslijedila, kao jedan od ključnih izazova izdvojen je nedostatak praktičnih znanja i iskustava kod mladih, što ukazuje na potrebu za intenzivnijim uključivanjem studenata u praktičan rad tokom studija, kroz saradnju sa IT kompanijama.
– Edukacija bi morala biti sa minimumom 50 odsto prakse i učešća na projektima, uz mentore iz privrede – saopštili su privrednici.
Privrednici su, između ostalog, istakli neophodnost da se znanja u IT sektoru transformišu u u inovacije, kreiranje novih rješenja i prodaju proizvoda “umjesto kadrova inostranim kompanijama”.
Predstavnici akademske zajednice izrazili su spremnost za veću saradnju sa privredom, ističući mogućnosti unapređenja obrazovnih programa, uključujući i osnovne studije. Na nivou srednjeg stručnog obrazovanja ukazano je na potrebu za preciznijim planiranjem upisnih politika kako bi se podržali deficitarni programi i privukao veći broj kandidata.
Zaključeno je da je kontinuirana saradnja između obrazovnih institucija, privrede i države od suštinskog značaja za usklađivanje obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada. Ova sinergija omogućava kreiranje konkretnih rješenja kroz praktičnu obuku, razvoj fleksibilnih programa obrazovanja i unapređenje obrazovnih politika, čime se doprinosi jačanju konkurentnosti domaće privrede i razvoju IT sektora.
