Piše: Nada Kovačević
Tara Serhatlić pripada generaciji mladih ljudi koji su Crnu Goru napustili da bi učili, a vratili se da bi služili znanjem. U vremenu kada se odlazak često nameće kao jedini logičan izbor, njen povratak predstavlja svjestan, odgovoran i duboko patriotski čin. Ne zato što je put u inostranstvu bio lakši, već zato što je vjerovala da znanje ima smisla samo onda kada se vraća zajednici iz koje je poteklo.
Obrazovana u Sloveniji, u sistemu u kojem se zakon ne doživljava kao preporuka već kao temelj društvenog poretka, Tara je gradila akademski put vođena interesovanjem za pravo, evropske integracije i vladavinu prava. Iskustvo života i studiranja u državi koja evropske vrijednosti živi, a ne samo formalno usvaja, dodatno je učvrstilo njeno uvjerenje da se snaga institucija ne mjeri propisima na papiru, već njihovom dosljednom primjenom u praksi.
Povratak u Crnu Goru za Taru nikada nije bio dilema, već dio ličnog i profesionalnog plana. Uprkos upozorenjima da je sistem zatvoren, spor i nepravedan, odlučila je da se vrati i preuzme dio odgovornosti za društvo kojem pripada. Danas, kroz rad u pravosuđu, civilnom sektoru i akademskom istraživanju iz prava Evropske unije, ona spaja evropske standarde sa crnogorskom realnošću, pokazujući da patriotizam nije parola, već svakodnevni rad, integritet i spremnost da se ostane i bori.
U razgovoru za portal #CGDIJASPORA, Tara Serhatlić govori o studijama, povratku, razlikama između sistema, izazovima mladih u Crnoj Gori i vjeri da se država ne gradi odlaskom, već znanjem, odgovornošću i hrabrošću da se promjene grade iznutra.
#Tara Serhatlić: Studije prava u Mariboru bile su svjestan i promišljen izbor. Slovenija me je oduvijek fascinirala, prije svega zbog svojih izuzetnih prirodnih ljepota, ali još više zbog mentaliteta građana koji znaju da ih cijene i čuvaju. Država se doživljava kao zajednička vrijednost koju treba štititi, a upravo takav odnos prema javnom dobru rezultirao je uređenim društvom, snažnim institucijama i zakonima koji se primjenjuju dosljedno, neselektivno i jednako prema svima.
Posebnu motivaciju predstavljala je činjenica da je Slovenija punopravna članica Evropske unije, što je, imajući u vidu moje interesovanje za pravo i evropske integracije, bilo od presudnog značaja. Smatrala sam — a iskustvo je to i potvrdilo — da se o funkcionisanju Evropske unije najbolje može učiti u zemlji u kojoj se evropske vrijednosti ne samo formalno prihvataju, već se žive svakodnevno. Rad sa profesorima koji su neposredno učestvovali ili sarađivali sa evropskim institucijama dao je mom akademskom obrazovanju posebnu težinu i praktičnu dimenziju.
Često ističem da bih, kada bih danas ponovo birala, bez razmišljanja još mnogo puta izabrala Univerzitet u Mariboru za studije prava. Posvećenost profesora, njihova dostupnost i spremnost da znanje prenesu izvan okvira teorije ostavili su snažan utisak na mene. Izuzetni stručnjaci poput dr Janje Hojnik, koja mi je bila i mentorica pri izradi magistarskog rada, dr Renata Vrenčura, dr Etelke Korpič-Horvat, dr Boruta Holcmana, dr Tomaža Keresteša, dr Jurija Toplaka, kao i brojnih drugih, svojim su radom i ličnim primjerom pokazali šta znači akademska izvrsnost u službi društva.
Svi oni, pored impresivnih profesionalnih karijera, nesebično dijele znanje i praktične savjete, istinski se posvećuju studentima i ulažu napor da od njih izgrade perspektivne mlade pravnike. Ono što smatram najvažnijim jeste to što u studentima bude ljubav prema pravu kao plemenitoj profesiji i temeljnoj društvenoj vrijednosti. Jer, kako je još John Locke istakao – bez prava, nema ni slobode.
#Tara Serhatlić: Odluka da se nakon završetka master studija vratim u Crnu Goru za mene nikada nije bila upitna – bila je dio mog plana još od samog početka studija. Znanja i iskustva stečena u Sloveniji želim da primijenim upravo ovdje, u svojoj zemlji. Iako volim putovanja, nova poznanstva i različite perspektive koje donosi boravak u inostranstvu, Crna Gora je moja domovina i osjećam i ličnu i profesionalnu odgovornost da, onoliko koliko mogu, doprinesem njenom razvoju.
Kada sam odluku o povratku podijelila sa ljudima iz okruženja, često sam nailazila na obeshrabrujuće komentare – da ovdje nema perspektive, da je sistem duboko manjkav i da je racionalnije ostati vani. Bila sam svjesna tih izazova i nikada nisam idealizovala povratak. Ipak, odbijala sam da povjerujem da je promjena nemoguća. Vjerujem da dok god mi mladi imamo volju, energiju i znanje, imamo i snagu da gradimo profesionalni put u Crnoj Gori i da ovdje „nađemo svoje mjesto pod suncem“.
#Tara Serhatlić: Još uvijek sam na samom početku svoje profesionalne karijere, pa smatram da mi je za potpuno objektivnu procjenu potrebno više vremena i iskustva. Ipak, mogu reći da u Crnoj Gori postoje kvalitetne inicijative koje pokazuju otvorenost sistema prema znanju i iskustvu mladih koji se vraćaju iz inostranstva. Jedan od takvih primjera je program stručnog osposobljavanja, koji, ukoliko se iskoristi na pravi način, mladim ljudima može pružiti čvrstu osnovu za dalji profesionalni razvoj.
Ja sam imala sreću da kroz ovaj program devet mjeseci učim od izuzetnih advokatica, što mi je značajno doprinijelo u profesionalnom smislu. Paralelno s tim, shvatila sam koliko je važno širiti vidike i ne ograničavati se isključivo na jedan, unaprijed zamišljen karijerni put. Pored striktno pravne karijere, pronašla sam prostor za profesionalni razvoj i u Mreži za evropske politike – MASTER, kao okruženju u kojem se znanje, inicijativa i iskustvo zaista vrednuju. Smatram da slične prilike postoje i širom nevladinog sektora.
Vjerujem da u Crnoj Gori za svakoga može postojati odgovarajući profesionalni prostor — možda ne uvijek onaj koji smo prvobitno zamislili, ali često onaj koji nam omogući da rastemo, učimo i doprinosimo na drugačiji, ponekad i smisleniji način. Zato je važno sebi dati slobodu za različite ideje, pravce i profesionalne izbore.
Naravno, svjesna sam i postojećih slabosti sistema, prvenstveno partitokratije, nepotizma i kronizma. Ipak, vjerujem da se kvalitet, posvećenost i znanje dugoročno prepoznaju, te da će se prostor za mlade u Crnoj Gori iz godine u godinu širiti, naročito u kontekstu budućeg članstva u Evropskoj uniji.
#Tara Serhatlić: Trenutno sam na početku doktorskih studija iz oblasti prava, sa fokusom na pravo Evropske unije, jer smatram da će Crnoj Gori, u procesu pristupanja i nakon punopravnog članstva, biti potreban značajan broj visoko specijalizovanih kadrova upravo u toj oblasti. Moje interesovanje za pravo EU prirodno se nadovezuje na temu magistarskog rada, koji se bavio nezavisnošću sudstva kao jednim od ključnih kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji.
U okviru magistarskog istraživanja fokusirala sam se na nezavisnost sudstva ne samo zbog njene aktuelnosti u kontekstu reforme pravosuđa u Crnoj Gori, već i zbog ličnog uvjerenja da je sudijska funkcija jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih poziva u demokratskom društvu. Ona podrazumijeva visok stepen stručnosti, ali i beskompromisan integritet, profesionalnu etiku i duboko poštovanje prava kao temelja društvenog poretka. Vjerujem da snažno, nezavisno i nepristrasno pravosuđe predstavlja kamen temeljac demokratije i vladavine prava, te da se bez njegove stvarne uspostave ne može govoriti o suštinskim reformama, niti o održivom demokratskom razvoju Crne Gore. Upravo zbog toga, odlučila sam se i da svoj trogodišnji pripravnički staž obavim upravo u sudstvu, što vjerujem da će me najbolje pripremiti za pravosudni ispit.
Plan mog doktorskog istraživanja usmjeren je na analizu uticaja GRECO preporuka i evropskih pravnih standarda u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Tu temu sam odabrala jer smatram da je korupcija kod nas, nažalost, u velikoj mjeri normalizovana i da je vremenom postala dio društvenog mentaliteta, što znači da će za njeno suštinsko suzbijanje biti potrebne godine dosljednih institucionalnih promjena. Upravo zbog toga, ova tema će ostati relevantna i nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, jer formalno članstvo samo po sebi ne znači i kraj sistemskih problema.
U tom kontekstu, uvjerena sam da će Crnoj Gori biti neophodan znatno snažniji sistem represije i sankcija, ali i dosljedna primjena postojećih mehanizama, kako bi se korupcija postepeno iskorijenila. U tom procesu, Evropska unija i njene institucije mogu imati ključnu ulogu – ne samo kroz normativne zahtjeve i monitoring, već i kroz prenos najboljih praksi, institucionalnu podršku i jačanje kapaciteta domaćih organa. Upravo taj spoj domaće odgovornosti i evropskih standarda vidim kao put ka stvarnim i trajnim promjenama.
#Tara Serhatlić: Zadovoljstvo mi je da istaknem da u Mreži za evropske politike – MASTER kooridnirala projektom „Istraži i inspiriši: nauka za budućnost“ u okviru kog smo sproveli istraživanje koje se upravo bavilo ovim pitanjem. Činjenica je da je Crna Gora zemlja u tranziciji i da danas mladim istraživačima nudi znatno više mogućnosti nego prije dvadesetak godina – prilika je više, infrastruktura je unaprijeđena, a postoji i veći broj organizacija spremnih da pruže podršku. Ipak, prostora za napredak i dalje ima mnogo.
Ovom pitanju je neophodno pristupiti sistemski. Svaki segment društva treba da preuzme dio odgovornosti – državne institucije, nevladin sektor, privreda, ali i sami mladi istraživači. Ohrabrujuće je to što u okruženju imamo primjere dobre prakse, poput Slovenije, čija se iskustva uz odgovarajuću adaptaciju mogu uspješno primijeniti i u Crnoj Gori.
Kada je riječ o mom ličnom iskustvu, još sam na samom početku istraživačkog puta. Zato predlažem da me za tri godine ponovo pitate isto pitanje – tada ću, nadam se, govoriti sa nešto više teorije, prakse i doktorskog „staža“, a sa nešto manje početničkog entuzijazma.
#CGDIJASPORA: Veoma ste aktivni u civilnom sektoru. Šta vas je motivisalo da se angažujete u NVO sferi?
#Tara Serhatlić: Moj angažman u civilnom sektoru došao je istovremeno prirodno, ali i pomalo slučajno. Često volim da kažem da nisam ja pronašla MASTER, već da je MASTER pronašao mene. Još od osnovne i srednje škole imala sam potrebu da budem aktivna u zajednici – kroz volonterski rad, društveni angažman i različite vannastavne aktivnosti. Iza sebe imam više od 100 sati volonterskog rada postignutog za vrijeme jednogodišnjeg školovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i brojne volonterske akcije i realizovane projekte širom Crne Gore, što je snažno oblikovalo moj odnos prema društvenoj odgovornosti i aktivnom građanstvu.
Tokom studija u Sloveniji, zbog izuzetno zahtjevnog akademskog programa na stranom jeziku, nisam bila društveno aktivna onoliko koliko sam željela, izuzev angažmana u Organizaciji crnogorskih studenata u inostranstvu (OMSA). Ipak, potreba za doprinosom zajednici nikada nije nestala. Naprotiv, povratkom u Crnu Goru bila je još izraženija. Odmah sam počela da tražim prostor u kojem bih mogla da se angažujem, bilo kroz volonterski rad ili profesionalni doprinos u civilnom sektoru.
Sasvim slučajno, putem Instagrama, naišla sam na oglas da Mreža za evropske politike – MASTER traži nove članove. Već nakon prve posjete njihovoj internet stranici imala sam osjećaj da gledam sopstvenu mapu interesovanja – od zaštite ljudskih prava, preko evropskih integracija, do vladavine prava i jačanja demokratskih institucija. Bilo je jasno da je to prostor u kojem želim da budem.
Već više od godinu dana sam dio MASTER-a, najprije kao projektna koordinatorka, a danas i kao izvršna saradnica direktorice. I koliko god to zvučalo kao kliše, za mene MASTER nije posao – to je zajednica. To je prostor u kojem ne ostajemo samo na identifikovanju društvenih problema, već aktivno tražimo i nudimo konkretna, primjenjiva rješenja. Naš fokus jesu mladi, ali naš rad daleko prevazilazi jednu ciljnu grupu. Saradnju gradimo sa donosiocima odluka, institucijama, drugim organizacijama, medijima, ranjivim grupama, naučnom zajednicom, kao i sa mladim, perspektivnim i hrabrim ljudima koji žele da budu dio promjene.
Ono što MASTER čini posebnim jeste atmosfera u kojoj se glas svakog člana čuje i uvažava, gdje se podstiče kritičko mišljenje, ali i odgovornost za izgovorenu riječ i predloženo rješenje. Energija tima mladih, ambicioznih i posvećenih ljudi svakodnevno me inspiriše i učvršćuje u uvjerenju da promjene nijesu apstraktan pojam, već rezultat zajedničkog rada, znanja i iskrene vjere da možemo bolje. Upravo zbog toga, MASTER za mene predstavlja mjesto gdje se profesionalni razvoj prirodno spaja sa ličnim uvjerenjima i ljubavlju prema zajednici.
#Tara Serhatlić: Tokom boravka u Sloveniji bila sam angažovana kao koordinatorka crnogorskih studenata u Mariboru, te sam imala snažnu želju da i po povratku nastavim da budem aktivno uključena u rad organizacije. OMSA je za mene lično bila izuzetno važna – od samog odlaska na studije, pa tokom cijelog boravka u inostranstvu. Kada se nađete sami u novoj sredini, daleko od kuće, prijateljstva često prerastaju u svojevrsnu porodicu, a OMSA mi je upravo to donijela: snažnu mrežu poznanstava, prijateljstava i uzajamne podrške.
Crna Gora ima izuzetno kvalitetne mlade ljude i iskreno me raduje svaki akademski ili profesionalni uspjeh koji naši studenti ostvare u inostranstvu, jer to doživljavam kao najbolju moguću reprezentaciju Crne Gore. Ipak, smatram da je posebno važno raditi na umrežavanju i nakon završetka studija, kako se ti kontakti i potencijali ne bi izgubili.
Upravo je to suština mog angažmana kao koordinatorice alumnista – povezivanje ljudi kroz različite formate, bilo da je riječ o neformalnim druženjima, mentorskoj podršci ili jednostavnoj razmjeni informacija i iskustava. Moj cilj je da se duh OMSA-e očuva i nakon „gubitka“ formalne titule studenta u inostranstvu, i da ta zajednica nastavi da bude prostor međusobne podrške, saradnje i inspiracije.
#Tara Serhatlić: Najveća razlika između sistema u Sloveniji i Crnoj Gori, posebno u oblasti prava i javnih politika, vidi se u pristupu zakonima. U Sloveniji je zakon zaista – zakon. Njegova primjena se ne preispituje, ne pregovara se o tome da li treba da se poštuje, već se poštuje. Kod nas, nažalost, zakon često funkcioniše kao „preporuka“. Crna Gora ima kvalitetne zakone, mnoge pisane po uzoru na slovenačke, ali problem je u njihovoj implementaciji: selektivna primjena, nedovoljno praćenje i nedostatak sistemske odgovornosti smanjuju njihovu efikasnost i kredibilitet.
Po mom mišljenju, poštovanje zakona je primarni vid patriotizma. Samo kada djelujemo u skladu sa propisima i u interesu države, možemo reći da je istinski volimo. Slovenija nam pokazuje da država funkcioniše kada svi njeni građani, od najviših institucija do svakog pojedinca, poštuju pravila. To je lekcija koju Crna Gora mora da nauči ako želi da prosperira u stabilan, pravično uređen sistem i društvo u kojem se znanje i trud zaista cijene.
#Tara Serhatlić: Ne vjerujte da u Crnoj Gori nema mjesta za napredak. Ne dozvolite nikom da vam lomi krila. Vratiti se nije korak unazad, već prilika da ono što ste naučili u svijetu pretočite u promjene kod kuće.
Budite sigurni u svoje znanje i iskustvo. Budite hrabri, uporni ali i glasni. Ne plašite se da tražite ono što smatrate da vam pripada, i nikad ne odustajte od svojih ambicija. Radite na sebi, svakog dana, jer kada radite na sebi – uspjeh je neizostavan. Sistem u Crnoj Gori ima milion mana, ali mi, mladi ljudi, imamo snagu i moć da ga mijenjamo. Imamo odgovornost prema zajednici, ali i prema nama samima, da izgradimo Crnu Goru koja počiva na znanju,integritetu i hrabrosti da se stvari rade drugačije.
Zato, ne čekajte idealne uslove – gradite ih svojim radom, inicijativom i solidarnošću. Umrežavajte se, dijelite znanje i budite pokretači novih ideja, jer upravo vi možete biti most između Crne Gore i savremenih evropskih i svjetskih praksi.
