By using this site, you agree to the Privacy Policy and Terms of Use.
Accept
CG dijaspora - Portal crnogorske dijasporeCG dijaspora - Portal crnogorske dijaspore
  • Crna Gora
  • Region
  • Evropa
  • Amerika
  • Australija
  • Najnovije
  • Impressum
  • Pišite ombudsmanu
Pretraži portal
© CGdijaspora.me . Portal CG dijaspora zadržava sva prava nad sadržajem portala.
Reading: 🇲🇪INTERVJU: Alen Sulejmanović: Moja đeca su rođena u Sarajevu, a predstavljaju se kao Pljevljaci
Share
Font ResizerAa
CG dijaspora - Portal crnogorske dijasporeCG dijaspora - Portal crnogorske dijaspore
Font ResizerAa
  • Crna Gora
  • Region
  • Evropa
  • Amerika
  • Australija
  • Najnovije
  • Impressum
  • Pišite ombudsmanu
Pretraži portal
  • Crna Gora
  • Region
  • Evropa
  • Amerika
  • Australija
  • Najnovije
  • Impressum
  • Pišite ombudsmanu
Follow US
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
CG dijaspora - Portal crnogorske dijaspore > Region > 🇲🇪INTERVJU: Alen Sulejmanović: Moja đeca su rođena u Sarajevu, a predstavljaju se kao Pljevljaci
Region

🇲🇪INTERVJU: Alen Sulejmanović: Moja đeca su rođena u Sarajevu, a predstavljaju se kao Pljevljaci

cg
Last updated: 15.11.2026 20:12
cg
Share
12 Min Read
SHARE

Piše: Nada Kovačević

Gotovo svakog vikenda, u prvim godinama nakon preseljenja u Sarajevo, cijela porodica Alena Sulejmanovića vraćala se u Pljevlja. Kad je njegov otac 1983. godine odlučio da se porodica preseli, Alen je bio završio drugi razred gimnazije. U Pljevljima je ostavio društvo iz škole, a u Sarajevu ga je dočekalo nešto poznato: u istom komšiluku živjele su još tri pljevaljske porodice. Djeca su bila bliska po godinama i brzo su se sprijateljila. A kad dođe vikend, opet bi svi krenuli za Pljevlja.

Priča njegove porodice između dva grada počela je mnogo prije njegovog odlaska u Sarajevo. Njegova nana, rođena 1913. godine, odrasla je u Sarajevu kod daidže. Kasnije se vratila u Pljevlja i tamo se udala. Danas su se u Alenovoj porodici već četiri generacije rodile u Sarajevu. Kad ih neko pita odakle su, kaže Alen, odgovor je i dalje isti: „Pa moji su iz Pljevalja.“

U Sarajevu je Alen završio školu, proveo cijeli rat, oženio se i dobio sina i ćerku. O ratu govori kratko: „Ne ponovilo se. Ne daj Bože nikome, ni dušmanu.“ Kad priča o porodici, kaže da je sin osnovao svoju firmu, da ćerka radi i da ima trogodišnju unuku. A onda doda ono što mu je od svega najvažnije: „Samo da su živi i zdravi.“

Danas vodi kompaniju sa 220 zaposlenih i već drugi mandat je na čelu Udruženja Pljevljaka i prijatelja u Bosni i Hercegovini. Jednom godišnje za njihovo druženje u Sarajevu pripreme oko 350 mjesta. Alenu je stalo da na tim okupljanjima bude mladih, da upoznaju ljude iz kraja iz kojeg su im roditelji, babe i djedovi. Zna koliko mu je, kad je kao srednjoškolac stigao u novi grad, značilo što je već u komšiluku imao s kim da priča o Pljevljima.

Alen potiče iz poznate starogradske trgovačke i zanatske porodice Sulejmanović, koja već generacijama živi u Pljevljima. Njegovog đeda Sefera Pljevljaci i danas pamte s toplinom, baš kao i njegovu slastičarnu „Korzo“, koja se nalazila u samom srcu grada. Iako je nema već gotovo pedeset godina, još se pamti čuveni Seferov kolač „Cigla“.

Za portal #CGDijaspora Alen Sulejmanović govori o gradu koji mu je dao priliku da radi i zasnuje porodicu i o gradu u kojem bi danas volio da provodi više vremena. A kad ga pitamo koliko su njegova djeca vezana za Pljevlja, odgovori bez oklijevanja: „Oni su Pljevljaci i nikako se drugačije ne predstavljaju.“

#CGDIJASPORA: Kada ste se iz Pljevalja preselili u Sarajevo?

#Alen Sulejmanović: U Sarajevo smo došli 1983. godine. Bio sam srednjoškolac i završio sam dva razreda gimnazije u Pljevljima. Kuću u Sarajevu kupili smo još 1979, a onda je otac odlučio da se preseli kompletna porodica.

#CGDIJASPORA: U Pljevljima ste već imali svoje društvo. Koliko vam je teško pao odlazak?

#Alen Sulejmanović: Prilično teško. Ali, takva je bila situacija. Otac je odlučio i preselili smo se. Olakšalo nam je to što su u komšiluku, tamo gdje smo imali kuću, bile još tri kuće Pljevljaka. Bili smo bliski po godinama, pa smo nastavili da se družimo. Ostali smo jako vezani za Pljevlja. Bukvalno svakog vikenda vraćali smo se tamo, kompletna familija.

#CGDIJASPORA: Jeste li u Sarajevu proveli cijeli rat?

#Alen Sulejmanović: Cijelo vrijeme, da. Ne ponovilo se. Ne daj Bože nikome, ni dušmanu, što bi rekli. Jako je teško bilo, ali izdržalo se. Svašta smo proživjeli. To je iskustvo poslije kojeg čovjek zna šta sve može da izdrži. Ono što mu je suđeno da proživi, to ga stigne. Možda ga i ojača ako ga ne ubije.

#CGDIJASPORA: Kako je tekao vaš poslovni put u Sarajevu i čime se danas bavite?

#Alen Sulejmanović: Hvala Bogu, zadovoljan sam. Oformio sam porodicu, a u jednoj kompaniji radim već 26 godina. Krenuo sam kao komercijalista, a danas sam direktor firme.

#CGDIJASPORA: Čija je firma i čime se bavi?

#Alen Sulejmanović: Privatna je firma, u vlasništvu jednog Pljevljaka. On ima grupaciju sa više firmi, a ja jednu od njih, Royal Food, vodim posljednjih 15 godina. Imamo 220 zaposlenih. Bavimo se distribucijom robe široke potrošnje. Zastupamo nekoliko svjetskih brendova, među kojima su Colgate i Haribo. U ponudi imamo kafu, konditorske proizvode i baterije, među ostalima Panasonic i Tesla. U grupaciji imamo i mljekaru Milkos i proizvodnju sokova. Po licenci proizvodimo Sinalco, a pravimo i dosta drugih sokova. Asortiman je širok i robu distribuiramo marketima širom Bosne i Hercegovine.

#CGDIJASPORA: Imate li poslovnu saradnju sa Crnom Gorom?

#Alen Sulejmanović: Imamo dugogodišnju saradnju. Kad je riječ o proizvodnji, sarađujemo sa partnerom iz Bijelog Polja i izvozimo mlijeko i sokove. Poslujemo i na tržištima Kosova, Albanije i Makedonije.

#CGDIJASPORA: U Sarajevu ste zasnovali i porodicu?

#Alen Sulejmanović: Tako je. Oženio sam se u Sarajevu, imam sina i ćerku. Sin je osnovao svoju firmu i radi već skoro godinu dana. Ćerka je udata i takođe radi, a imam i malu unuku od tri godine.

#CGDIJASPORA: Koliko su vaša djeca vezana za Pljevlja?

#Alen Sulejmanović: Vjerujte, odlazak u Pljevlja im je prvi izbor. Ta veza ide mnogo dalje od toga što sam ja posljednja dva mandata predsjednik Udruženja Pljevljaka. U Pljevljima imam mnogo drugova i prijatelja iz školskih dana. Od familije tamo nemam mnogo, više ih je prema Podgorici, gdje su mi tetke i sestra. Ali djeca su baš vezana za Pljevlja. I kad me neko pita kako to, kad su rođeni u Sarajevu, kažem da su oni Pljevljaci i da se nikako drugačije ne predstavljaju.

#CGDIJASPORA: Koliko vi danas uspijevate da dođete u Crnu Goru?

#Alen Sulejmanović: U posljednje vrijeme češće idem u Podgoricu nego u Pljevlja, jer mi tamo živi sestra. Poslovne obaveze su velike. Nažalost, zna da se desi da u Pljevlja dođem tek kad je neki smrtni slučaj. Koristim svaku drugu priliku koja se ukaže, ali volio bih da mnogo više dana provodim tamo.

#CGDIJASPORA: Kako se zove vaše udruženje i koliko članova ima?

#Alen Sulejmanović: Zove se Udruženje Pljevljaka i prijatelja u Bosni i Hercegovini. Često dobijam pitanje o broju članova, ali teško je dati jednu brojku. Kad govorimo o tome koliko Pljevljaka ima u Sarajevu, prvo treba utvrditi od koje generacije računamo. Ljudi iz Pljevalja odlaze jako dugo. U Sarajevu se uveliko rađa četvrta generacija njihovih potomaka. Ako računamo i njih, moja je procjena da govorimo o desetinama hiljada ljudi porijeklom iz Pljevalja.

#CGDIJASPORA: Koliko daleko seže ta veza u vašoj porodici?

#Alen Sulejmanović: Moja nana, rođena 1913. godine, odrasla je u Sarajevu kod svog daidže. Poslije se vratila u Pljevlja i tamo se udala. Iseljavanja iz Pljevalja bilo je još oko 1910. godine. Ono što nas raduje jeste da se ljudi i dalje osjećaju kao Pljevljaci. U mojoj porodici već su se četiri generacije rodile u Sarajevu. Kad ih pitate odakle su, svi kažu: „Pa moji su iz Pljevalja.“ Čini mi se da je malo gradova čiji ljudi toliko drže do svog porijekla. Teško je objasniti odakle to, ali vidim da ta veza traje.

#CGDIJASPORA: Kako danas vidite Pljevlja? Koliko se osjeća odlazak mladih?

#Alen Sulejmanović: Mislim da su Pljevlja na marginama i da je situacija teška. Odlaze ljudi svih vjera. Mladi traže mjesto gdje mogu da rade i da žive. U posljednje vrijeme mnogo je ljudi otišlo, a dosta ih je ostalo u Crnoj Gori, otišli su prema Podgorici i Baru. Kad danas dođem, vidim koliko nedostaje mladih. Pljevlja kakva pamtim i ova danas za mene su dva različita svijeta.

#CGDIJASPORA: Šta udruženje radi tokom godine i s kim sarađujete?

#Alen Sulejmanović: Jednom godišnje se okupimo, a sarađujemo i sa udruženjima Pljevljaka u Beogradu i Kotoru. Posjećujemo jedni druge. Imamo i jako dobru saradnju sa lokalnom zajednicom u Pljevljima, koja traje već tridesetak godina. Osnovni cilj nam je da tradiciju koju imamo prenesemo na mlade generacije i da se ta veza sa zavičajem ne prekine. Mislim da zasad uspijevamo, između ostalog kroz godišnja druženja. U Sarajevu i širom Bosne i Hercegovine živi mnogo porodica iz Pljevalja, pa smo često u kontaktu i mimo tih okupljanja.

#CGDIJASPORA: Koliko ljudi dolazi na godišnja okupljanja i kako ona izgledaju?

#Alen Sulejmanović: Ograničimo broj na oko 350 ljudi, da svima bude ugodno i da prostor ne bude pretrpan. Okupljanja priređujemo u renomiranim hotelima, uz kvalitetan muzički program. Imamo sreću što u udruženju ima i doktora, i profesora, i muzičara, pa svako doprinese onim što najbolje zna. Kad je za muziku zadužen profesor Meša, onda znate kakav će biti ugođaj. Po mojoj procjeni, oko 90 odsto Pljevljaka koji žive u Sarajevu došlo je iz uže gradske jezgre. Sa sobom su ponijeli običaje i način druženja pljevaljske čaršije. Rekao bih da se to vidi i na našim okupljanjima. U Sarajevu žive ljudi iz mnogih gradova Crne Gore, Sandžaka i Srbije, a za naša druženja često čujemo da se izdvajaju po tome kako su organizovana.

#CGDIJASPORA: Kako ste se, kao Pljevljak, osjećali u Sarajevu tokom više od četiri decenije?

#Alen Sulejmanović: Iskreno, prezadovoljan sam. Nikad se kao Pljevljak nijesam osjetio ugroženo ili manje vrijedno, niti mi je iko spočitavao odakle sam. Više od 40 godina sam u Sarajevu. Ni u školi, ni na fakultetu, ni na poslu zbog toga nisam doživio neugodnost. Danas se svuda u svijetu ljudi sele prema većim centrima, a ja sam ovdje imao priliku da se snađem, radim i ostvarim.

#CGDIJASPORA: Koju biste poruku na kraju uputili Crnoj Gori i svojim Pljevljima?

#Alen Sulejmanović: Volio bih da Pljevlja ponovo budu ono što su nekad bila. Imala su uspona i padova i u bliskoj prošlosti, a danas je situacija daleko od onoga što bismo željeli. Volio bih da se Pljevljima vrati život kakav pamtim, a da Crna Gora bude slobodna i nezavisna i da živi svoj život. Po mom viđenju, Crna Gora je donedavno bila vodilja u regionu po pitanju ljudskih prava. Danas mi se čini da se ponovo otišlo u krajnost i da se na svakom koraku osjeća veliki pritisak.

Možda vam se svidja

Intervju sa Jovanom Čavorom: Cetinjski korzo, mirisi ljeta, Lovćen… sve to i dalje nosim sa sobom
🇲🇪Dvije decenije nezavisnosti i humanosti: Crnogorska porodica iz Berlina pomaže 20 porodica i 20 mališana
Spremni da se vrate u Crnu Goru ako država prepozna potencijal nauke
Azemović razgovarao sa zastupnikom u hrvatskom Saboru Arminom Hodžićem
Intervju sa Jasenkom Lalović: Priče o crnogorskim ženama su samo mali pomen onome što su one uradile kroz istoriju
TAGGED:alen sulejmanoviccg dijasporacgdijasporacrna goracrnogorska dijasporadijasporasarajevo
Share This Article
Facebook Copy Link Print
Share
Previous Article 🇲🇪Njegošev dan u Ljubljani obilježen predstavom „Ženomrzačke priče“

Novosti

🇲🇪Njegošev dan u Ljubljani obilježen predstavom „Ženomrzačke priče“
Evropa
🇲🇪Od Ljuba Ćupića do priča o iseljenicima: U Ljubljani predstavljena treća „Crnogorsko-slovenačka osvrtanja“
Evropa
🇲🇪Sa 20 eura iz Podgorice obišli 20 država za mjesec dana: U svakoj državi podržali su ih naši ljudi iz dijaspore
Crna Gora
🇲🇪Njegošu u čast: Ojha band objavio pjesmu povodom Njegoševog dana
Crna Gora
Follow US
© 2026 CGdijaspora.me. All Rights Reserved. I Impressum I Pišite ombudsmanu
Welcome Back!

Sign in to your account

Username or Email Address
Password

Lost your password?