Dvojezična zbirka donosi dvanaest tekstova o ljudima, jeziku i sjećanjima koja povezuju Crnu Goru i Sloveniju. Promocija u Podgorici najavljena je za 1. decembar, dok je izlazak narednog izdanja neizvjestan zbog finansiranja.
Na naslovnici je bik, a iza nje priče o osmijehu Ljuba Ćupića, pjesmama Miladina Šobića i crnogorskim iseljenicima koji su radili na izgradnji željeznica na prostoru današnje Slovenije. Treća knjiga „Crnogorsko-slovenačka osvrtanja“ („Slovensko-črnogorska oziranja“), predstavljena 9. novembra 2026. u Crvenoj dvorani Gradske opštine Ljubljana, okuplja eseje, lična svjedočenja i terenske zapise o vezama koje su dvije zemlje gradile kroz rad, umjetnost i porodične priče.
Knjigu je objavio Savez „Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije“. Razgovor o zbirci vodili su Remzo Skenderović i Peđa Ašanin Gole, a u njemu su učestvovali i autori Jovo Grobovšek, Iztok Simoniti i Božidar Flajšman. Promociji su prisustvovali predstavnici Ambasade Crne Gore Zdenka Popović i Miloš Vučinić, članovi crnogorskih društava i njihovi slovenački prijatelji.
Crvenu dvoranu crnogorskim društvima u Ljubljani grad ustupa bez naknade. Bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković opravdali su odsustvo ranije preuzetim obavezama.
Od filmskog kadra do Robove fontane
Motiv bika na naslovnici, koju je izradila Sandra Hrovat, povezan je s filmom „Bik“ reditelja Bojana Labovića. U prilogu Remza Skenderovića o tom slovenačkom stvaraocu crnogorskog porijekla, priča o životinji koja bježi iz klanice otvara pitanje kako film i mediji usmjeravaju pažnju publike. Borba životinje za život u javnosti lako može postati zabavna vijest.
Drugi portret slovenačkog stvaraoca crnogorskog porijekla potpisuje Jovo Grobovšek. Njegov tekst o vajaru i konzervatoru Momčilu Momu Vukoviću govori o ljudima čiji rad omogućava da kulturna baština ostane dostupna javnosti. Na primjeru Robove fontane u Ljubljani, čija je kopija zadržala mjesto u javnom prostoru dok je original zaštićen, tekst približava odluke koje prate očuvanje umjetničkog djela.
Peđa Ašanin Gole u uvodnom eseju piše o sjećanju, glasu i odgovornosti onoga ko bira priče koje će doći do javnosti. U drugom tekstu vraća se fotografiji prkosnog osmijeha Ljuba Ćupića, a u eseju o crnogorstvu i srpstvu prati kako se značenje imena i pripadnosti mijenjalo kroz istoriju. Željko Rutović piše o slobodi, tuzi i nadi u pjesmama Miladina Šobića, dok Božidar Flajšman obilazi partizanske spomenike u Crnoj Gori, bilježi njihovo stanje i razgovara s ljudima koji žive uz ta obilježja.
Iseljenički putevi i pitanje pripadnosti
Za čitaoce u dijaspori posebno je zanimljiv ponovo objavljeni tekst Zorana Raičevića „Nema kraja od svijeta Crnogorac đe ne šeta“, prvobitno objavljen u Monitoru 1991. godine. Raičević prati tragove crnogorskih iseljenika od evropskih zemalja i Sueckog kanala do američkih kontinenata. Bilježi i njihov rad na željeznicama na prostoru današnje Slovenije, kao i način na koji su osnivanjem društava održavali veze sa zavičajem. Prilog donosi pogled na iseljavanje iz vremena u kojem je napisan.
Pitanje pripadnosti u zbirci dobija ličniji ton u tekstovima Selme Skenderović i Remzije Cucak. Selma Skenderović u eseju „Ko se boji tuđeg korova?“ piše o očekivanjima koja drugi vezuju za njeno ime, naglasak i maternji jezik. Remzija Cucak u tekstu „Zašto slovenačka književnost“ prisjeća se profesorke koja je živjela između dva doma i svojim joj predavanjima približila slovenačku književnost.
Iztok Simoniti u eseju „O pravoj i pogrešnoj strani istorije“ razmatra odnos vjerske i političke vlasti, dok Dejan Jelovac piše o mogućnostima primjene vještačke inteligencije u urbanom turizmu i gostoprimstvu. Tako se u istoj knjizi susrijeću rasprave o nasljeđu i pitanja o tome čije iskustvo i znanje uzimamo u obzir kada planiramo budućnost.
Naredna promocija u Podgorici, nastavak izdanja neizvjestan
Svi prilozi objavljeni su na crnogorskom i slovenačkom, a prevode u oba smjera uradio je Peđa Ašanin Gole. Štampanje je finansijski podržalo Ministarstvo dijaspore Crne Gore, dok su preostala sredstva obezbijedili Remzo Skenderović i Peđa Ašanin Gole.
Zbog neizvjesnog finansiranja postoji mogućnost da treća knjiga bude i posljednja u ovom nizu. Nakon Ljubljane, promocija „Crnogorsko-slovenačkih osvrtanja“ najavljena je za 1. decembar 2026. u Podgorici.
