Među ljudima iz dijaspore koji svojim znanjem, radom i ličnim integritetom na najljepši način predstavljaju Crnu Goru i prostore iz kojih potiču, posebno mjesto zauzimaju oni koji su uspjeli da se afirmišu u međunarodnim akademskim i istraživačkim krugovima, a da pri tome nijesu izgubili vezu sa svojim korijenima, svojim zavičajem i svojim narodom. Jedan od takvih sagovornika je i Arber Balidemaj, mladi intelektualac i istraživački saradnik na Univerzitetu u Bonu u Njemačkoj, čiji profesionalni put svjedoči da pripadnost, porijeklo i obrazovanje mogu zajedno oblikovati snažnu i odgovornu ličnost, duboko svjesnu vrijednosti svog nasljeđa.
Arber Balidemaj je rođen u Njemačkoj, a potiče iz porodice čiji su korijeni čvrsto vezani za Balkan — po majčinoj strani za Kosovo, a po očevoj za Martinaje, u opštini Gusinje, odakle baštini pripadnost albanskoj zajednici u Crnoj Gori. Upravo ta veza sa zavičajem, sa porodičnim pamćenjem i sa krajem iz kojeg su potekli njegovi preci, ostala je važan dio njegovog identiteta i životnog usmjerenja. Iako je odrastao i obrazovao se u Njemačkoj, osjećaj pripadnosti Crnoj Gori nije slabio, već je sazrijevao zajedno sa njegovim ličnim i profesionalnim razvojem, potvrđujući da istinska povezanost sa domovinom ne zavisi samo od mjesta življenja, već od odnosa prema porijeklu, jeziku, zajednici i vrijednostima koje čovjek nosi u sebi.
Danas, kao istraživački saradnik na Univerzitetu u Bonu, svoje znanje usmjerava ka temama od velikog značaja za jugoistočnu Evropu, njemačku spoljnu politiku i evropsku bezbjednosnu arhitekturu, ne zaboravljajući pritom ni Crnu Goru, koju posmatra i kroz istorijsku i kroz savremenu perspektivu. U vremenu brojnih geopolitičkih izazova, njegov rad i promišljanja potvrđuju koliko je važno da i ljudi iz dijaspore, posebno oni akademski ostvareni, ostanu uključeni u razumijevanje i tumačenje procesa koji se tiču njihovog zavičaja i šireg regiona.
Arber Balidemaj pripada onoj generaciji mladih ljudi iz dijaspore koja ne zaboravlja odakle dolazi, već svoje porijeklo doživljava kao snagu, obavezu i trajni oslonac. Njegov odnos prema Crnoj Gori ne zasniva se samo na emociji, već i na svijesti o njenom značaju, potencijalima i mjestu koje zaslužuje u evropskoj porodici naroda. Zato je posebno dragocjeno što iz međunarodnog akademskog prostora dolazi glas čovjeka koji razumije složenost Zapadnog Balkana, ali i prepoznaje šansu Crne Gore da, uz mudrost, reforme i zajednički napor, učvrsti svoju evropsku budućnost.
U razgovoru za portal #CGdijaspora, Balidemaj govori o porijeklu, identitetu, akademskom sazrijevanju i profesionalnim izazovima, ali i o važnosti da dijaspora ostane snažan oslonac svojoj domovini. Njegove poruke podsjećaju da ljudi koji su potekli iz Crne Gore, ma gdje živjeli, mogu biti njeni najbolji ambasadori — ne samo riječima, nego znanjem, poštenjem, ozbiljnošću i uspjehom koji postižu u svijetu. Upravo u tome i jeste posebna vrijednost ovakvih priča: one potvrđuju da Crna Gora, i kada je daleko, ostaje blizu onima koji je nose u sebi.
#CGDIJASPORA: Recite nam nešto o svom porijeklu?
#Arber Balidemaj: Rođen sam u Njemačkoj 1993. godine. Po majčinoj strani moja porodica potiče sa Kosova, a po očevoj iz Martinaja (opština Gusinje). Pripadam albanskoj zajednici u Crnoj Gori. Studirao sam istoriju i engleske/američke studije, a danas radim kao istraživački saradnik na Univerzitetu u Bonu u Njemačkoj.
#Arber Balidemaj: Istorija me je naučila koliko snažno strukture, interesi i promjene u odnosima moći oblikuju politiku na duži rok. Čak i danas ljudi na Balkanu mogu osjetiti posljedice ranijih potresa. Takođe me je naučila da se mnoge navodne „sigurnosti“ mogu raspasti. Engleske/američke studije (kao i latinski) izoštrile su moju pažnju prema jeziku, narativima i političkoj kulturi: kako države govore o sebi? Kako se gradi legitimitet? Kako se koriste pojmovi poput „bezbjednosti“ ili „poretka“? Sve to zajedno pomaže mi da pratim događaje, ali i da prepoznam obrasce tumačenja i strateške logike.
#Arber Balidemaj: Smatram da su spoljna politika i diplomatija fascinantne jer zahtijevaju donošenje odluka u uslovima neizvjesnosti i zato što se konstelacije mogu promijeniti u bilo kojem trenutku. Posebno me zanima njemačka spoljna politika prema jugoistočnoj Evropi. Njemačka ima važnu ulogu za države Zapadnog Balkana na njihovom putu ka evropskim integracijama, na primjer kroz Berlinski proces. To nije uvijek bio slučaj. U svom istraživanju posmatram i odnos Njemačke prema Crnoj Gori iz istorijske perspektive. Na primjer, navodi se da je car Vilhelm II izjavio da ga ne zanima šta Crna Gora radi. Tek kada su se pojavila konkretna pitanja — poput produženja kredita Crnoj Gori nakon Balkanskih ratova — Njemačka više nije bila toliko pasivna. Danas vidimo drugačiju sliku. Njemačka vlada djeluje uglavnom naklonjeno prema Crnoj Gori i aktivno podržava njen put ka evropskim integracijama.
#Arber Balidemaj: Ono što mi najviše pričinjava zadovoljstvo jeste rad sa studentima. Vodim master program „Strategija i međunarodna bezbjednost“ na našem fakultetu i svakodnevno vidim kako studenti svojim perspektivama obogaćuju istraživanja i debate. Istovremeno sam snažno posvećen jugoistočnoj Evropi. Trenutno se moje istraživanje fokusira na region i na Crnu Goru u periodu uoči Prvog svjetskog rata.
#Arber Balidemaj: Prije svega je povezujem sa svojom porodicom. Martinaj je moja tačka porijekla; tu je sve počelo i tu se članovi porodice rasuti širom svijeta okupljaju, pa na trenutak sve ponovo djeluje potpuno poznato. Pored toga, Crnu Goru povezujem i sa planinarenjem. Okolne planine su naporne za uspon, ali pogled svaki put vrijedi truda.
Moj osjećaj pripadnosti se nije suštinski promijenio. Iako je ponekad kao djetetu bilo neizvjesno između Njemačke i doma, i dalje osjećam snažnu povezanost sa porodicom, svojim selom i zajednicom, i dolazim tamo nekoliko puta godišnje. Nedavno sam se vratio i sa jednomjesečnog istraživačkog boravka.
#Arber Balidemaj: Dijaspora u Njemačkoj je prilično velika. Mnogo je ljudi posebno iz bošnjačke zajednice, ali ima i uspješnih pojedinaca iz drugih zajednica — od fudbalera i glumica do nastavnika. U našem programu imamo čak i studenta sa korijenima u Crnoj Gori. Ljudi u dijaspori automatski predstavljaju svoje porijeklo, htjeli to ili ne. Zato je važno biti kompetentan, ostati pravedan i djelovati sa integritetom. Što se bolje ponašamo, to se naše porijeklo obično pozitivnije doživljava.
U kojoj mjeri vam je porodično porijeklo i balkanski identitet pomogao ili možda otežao profesionalni put u međunarodnim akademskim i političkim krugovima?
U takvim krugovima čovjek je ponekad potcijenjen ili sveden samo na svoje porijeklo. Istovremeno, mi donosimo mnogo potencijala. Moje porijeklo mi je pomoglo da razvijem osjetljivost za dvosmislenost, za istorijske procese i za značaj jezika.
#Arber Balidemaj: Crna Gora već ima mnogo sjajnih umova, a i dijaspora može dati doprinos. Mogu da zamislim akademsku saradnju, zajedničke formate, kao i savjetodavni ili posrednički rad. Za mene je važno da evropski put bude zajednička referentna tačka.
#Arber Balidemaj: Događaji iz devedesetih i dalje se duboko osjećaju u zemljama Balkana — i nažalost i neke ideologije koje su im doprinijele. Zato je kredibilna perspektiva EU još važnija, jer region i dalje ostaje ranjiv na političke blokade i spoljne uticaje. Zapadni Balkan je stoga i bezbjednosno važan za Evropsku uniju. Crna Gora ima dobre šanse da bude sljedeća država primljena u EU. Trenutno čini sve da sprovede potrebne reforme kako bi bila primljena do 2028. godine i već je ostvarila značajan napredak. Dijaspora ovdje može djelovati kao most — kroz stručnost, mreže, investicije i akademsku saradnju.
