Glavni grad je bio domaćin prvog Solar festa u Crnoj Gori, manifestacije koja je u Urbanoj bašti u Tološkoj šumi okupila proizvođače, volontere i ljubitelje prirode. Na jedinstvenom događaju spojene su ekologija, inovacija i promocija domaće hrane – jela su se pripremala na solarnim kuvalima, uz povrće iz bašte koju volonteri već četiri godine njeguju kao primjer održivog razvoja i zajedništva.
Organizator festivala NVO Kuvanje na suncu na čelu sa Božinom Komatinom, uz veliku podršku Milosave Nenezić, Milana Stojanovića i Urbane bašte.
Solarni izumi
Komatina koji jedini u Crnoj Gori izrađuje solarna kuvala na kojima se može pržiti, peći i kuvati, naglasio je za Pobjedu da je cilj bio da se pokaže kako se energija sunca može praktično koristiti u svakodnevnom životu, posebno u prirodi i bez oslanjanja na električnu mrežu. Njegov izum su različite vrste solarnih kuvala – neka rade sporije, neka srednjim intenzitetom, a neka su baš brza, poput ringle na šporetu.
S druge strane, volonterka Ana Vuković istakla je da je ovim događajem dodatno ojačana ideja Urbane bašte – prostora gdje se na prirodan način uzgajaju plodovi, dijele sa zajednicom i povezuju različite generacije i kulture.
– Solarna kuvala su odlična za ljude koji žive u katunima bez električne energije, za one koji sijeku drva, ali i za entuzijaste i kampere koji žele da budu nezavisni i u prirodi pripremaju hranu. Najvažnije je da nema CO₂ emisija, što ih čini izuzetno ekološkim. Zbog toga smo i spojili Solar fest sa Urbanom baštom – oni promovišu zdravu proizvodnju hrane u centru grada, a mi smo od njihovog povrća spremali jela na solarni način. Tako smo napravili priču koja je i ekološka i zanimljiva. Došli su divni ljudi, atmosfera je bila odlična, spontana i svi su se složili da je festival bio uspješan, iako nijesmo pravili veliku promociju. Ovo neće biti posljednji događaj. Već sada smo vidjeli što može da se unaprijedi i svi su saglasni da treba da nastavimo. Festival ne bi uspio bez podrške domaćih proizvođača: Naša farma, MiAnja, Higlander Canyon, Mamut piva, Vinarije Ražnatović, Lučka maslinovog ulja, Katunjanke, Montte čipsa i Frudo sokova kao i domaćih kompanija Termosistem, Urania, Lanmi Marketing, 8 events, Pridloni.me, Picolo print i Pergament. Podršku događaju je pružila i Turistička organizacija Podgorice. Hvala svima… To su sve vrhunski proizvođači i cilj nam je da ih podržimo i damo im vjetar u leđa. Tako ćemo raditi i ubuduće – poručuje Komatina.
Organizatori festa
U planu je, kako je nagovijestio, da svaki naredni festival bude prilika da se domaći proizvođači dodatno promovišu, a ovakvi događaji mogu postati i turistička atrakcija.
– Podgorica je grad kroz koji turisti često samo prođu – dođu jedan dan i odu na primorje ili sjever. Mi želimo da im ponudimo razlog da ostanu duže, da dožive nešto drugačije i autentično, što neće pronaći nigdje drugo – kazao je Komatina.
Volonterka Ana Vuković objasnila je za Pobjedu da je Urbana bašta projekat pokrenut početkom 2022. godine, nakon što je u decembru 2021. potpisan memorandum o saradnji između Glavnog grada i NVO Paradigma, koja je osmislila cijelu inicijativu. Već u februaru iste godine organizovana je prva akcija sađenja drveća.
– Glavni grad nam je ustupio parcelu od deset i po hiljada kvadrata u Tološkoj šumi i obezbijedio osnovnu infrastrukturu – staze, bunar, kapiju i struju. NVO Paradigma je obezbijedila plastenik sa deset vertikalnih tornjeva za uzgoj lisnatog povrća i sistem za navodnjavanje. Vremenom su brigu o bašti preuzeli volonteri, tako da danas ona u potpunosti funkcioniše zahvaljujući našem zajedničkom radu – ističe Vuković.
Ana Vuković, volonterka Urbane bašte pokazuje komposte
Volonteri se okupljaju svakog vikenda. Zavisno od sezone, siju, plijeve, kose, orezuju drveće i njeguju zasad preko desetak vrsta voćaka i povrća. Plodove dijele među sobom, a dio doniraju socijalno ugroženim građanima preko NVO Nova nit ili direktno Narodnoj kuhinji.
Spremanje hljeba u solarnom pekaču
Urbana bašta je, kako dodaje, otvorena za sve generacije.
– Najmlađi volonteri su djeca koja tek prohodaju, a najstariji ima 86 godina. Radimo po principu „no-dig“, dakle bez kopanja i narušavanja tla – postavljamo karton, kompost, slojeve malča i na to sadimo. Sve što proizvedemo je potpuno prirodno i zdravo – kaže Vuković.
Posjetioci su mogli da probaju jela i odmaraju u prirodi
Posebna vrijednost bašte, kako ističe, ogleda se i u povezivanju sa drugim inicijativama, poput Solar festa.
– Solarno kuvanje i urbana bašta su komplementarne priče. To je način da promovišemo održivi razvoj i uključimo i mlade i stare. Ovdje se okupljaju ljudi različitih kultura i nacija, a iz tih susreta rađaju se nove ideje i saradnje – dodaje ona.
Duh zajedništva
Za kraj, Vuković upućuje i poziv svim građanima:
– Pozvala bih ljude da makar jednom dođu u Urbanu baštu i učestvuju u našoj akciji. Sigurna sam da će osjetiti duh zajedništva i poželjeti da se vrate. Radimo, družimo se, dijelimo plodove rada i učimo jedni od drugih. Upravo u tome je posebna ljepota ove priče.
Selma Hadži, vlasnica Uljare Lučka
Selma Hadži, vlasnica uljare Lučka, kazala je da je organizovanje Solar festa odlična ideja.
– Promovišu se organski i, što je najvažnije, crnogorski proizvodi. Okupili smo se svi na jednom mjestu i predstavili autentične crnogorske proizvode, a posebna vrijednost bila je mogućnost degustacije i spajanja tih proizvoda na solarnim kuvalima. Pravili smo zajednička jela i pokazali kako se od različitih domaćih namirnica može pripremiti jedno originalno, autentično crnogorsko jelo. Učestvovalo je i naše maslinovo ulje Lučka, koje smo kombinovali sa domaćim sirom i povrćem iz Urbane bašte. Napravili smo lijep spoj, a posjetioci su bili oduševljeni – kazala je Hadži koja će i ubuduće učestovati ovakvim događajima kojim se iskreno raduje.
