Savjet za saradnju sa dijasporom–iseljenicima dostavio je Vladi Crne Gore mišljenje povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, poručujući da podržava cilj uspostavljanja tačnih evidencija i kredibilnog biračkog spiska, ali upozorava da se taj cilj ne smije ostvarivati na račun prava crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu.
Kako navode iz Savjeta, vođenje ažurnih registara predstavlja legitiman državni interes i važan preduslov izbornog integriteta, ali svako zakonsko rješenje mora biti usklađeno sa Ustavom, međunarodnim standardima i strateškim opredjeljenjem države da održava i jača veze sa dijasporom.
Savjet polazi od činjenice da crnogorska dijaspora predstavlja jednog od ključnih oslonaca ekonomske i društvene stabilnosti Crne Gore. Prema podacima Svjetske banke, lične doznake iseljenika već godinama dosežu više od 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (2021. godine čak 13.6 odsto), čime se Crna Gora svrstava među zemlje regiona koje u najvećoj mjeri zavise od ovog priliva. Tome treba dodati ulaganja u privredu i nekretnine, kontinuiranu finansijsku podršku porodicama, kao i humanitarne i razvojne aktivnosti usmjerene prema lokalnim zajednicama.
“U takvim okolnostima, odnos države prema dijaspori mora biti usklađen sa strateškim opredjeljenjem očuvanja i jačanja veza sa svojim državljanima u inostranstvu, a zakonska rješenja koja kod dijela iseljenika mogu proizvesti osjećaj pravne nesigurnosti ili umanjiti njihovu povezanost sa državom djeluju suprotno proklamovanim ciljevima Vlade Crne Gore”, smataraju u Savjetu.
U mišljenju se podsjeća da dijaspora predstavlja jedan od ključnih oslonaca crnogorske ekonomije kroz doznake, investicije, pomoć porodicama i razvoj lokalnih zajednica. Zbog toga, kako ističu, zakonske izmjene koje mogu izazvati pravnu nesigurnost ili oslabiti vezu iseljenika sa Crnom Gorom nijesu u skladu sa proklamovanim ciljevima države.
Savjet posebno upozorava da je u sistemu pasivne registracije birača registar prebivališta direktno povezan sa biračkim spiskom, što znači da svako brisanje iz registra automatski može dovesti i do gubitka biračkog prava. Zato smatraju da predložene izmjene nijesu samo administrativno pitanje, već zadiru u ostvarivanje jednog od osnovnih ustavnih prava građana.
“Jedna od ključnih primjedbi odnosi se na uvođenje obavezne odjave prebivališta za građane koji duže borave u inostranstvu. Savjet smatra da je prijavljivanje promjene prebivališta opravdano radi vođenja tačne evidencije, ali upozorava da sama činjenica života u inostranstvu ne smije biti osnov za automatsko brisanje iz biračkog spiska. Kako navode, veliki broj crnogorskih državljana u inostranstvu ima samo privremeni boravak, dok porodicu, imovinu i životne interese i dalje zadržava u Crnoj Gori”, navodi se u mišljenju dostavljenom Vladi.
Takođe, posebnu zabrinutost, prema njihovom mišljenju, izaziva odredba prema kojoj bi građani kojima je do 30. septembra 2025. godine istekla lična karta, a nijesu podnijeli zahtjev za novu, po službenoj dužnosti bili brisani iz registra prebivališta.
“Savjet smatra da takvo rješenje otvara pitanje njegove usklađenosti sa Ustavom zbog mogućeg povratnog dejstva zakona, ali i sa međunarodnim standardima zaštite biračkog prava. Umjesto automatskog brisanja, predlažu uvođenje dodatnog roka za zamjenu dokumenata, omogućavanje izdavanja ličnih karata putem diplomatsko-konzularnih predstavništava i sprovođenje informativne kampanje među iseljenicima. Savjet je ukazao i na problem položaja djece crnogorskih državljana rođene u inostranstvu. Predloženi zakon predviđa da se ona neće upisivati u registar prebivališta dok se ne nastane u Crnoj Gori, što, prema ocjeni Savjeta, slabi njihovu formalnu i pravnu vezu sa državom već od rođenja. Zbog toga predlažu uspostavljanje posebnog registra crnogorskih državljana u inostranstvu, u koji bi bili upisivani i potomci državljana rođeni van Crne Gore”, navodi se.
U svom mišljenju Savjet se poziva i na uporednu evropsku praksu, navodeći da države poput Njemačke, Austrije, Belgije i Holandije vode precizne registre prebivališta, ali odjava prebivališta ne znači automatski gubitak biračkog prava. Takođe ističu primjere Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, koje svojim državljanima u inostranstvu omogućavaju ostvarivanje biračkog prava putem diplomatsko-konzularnih predstavništava.
“Savjet je Vladi Crne Gore uputio šest preporuka, među kojima su razdvajanje evidencije prebivališta od biračkog prava, ukidanje automatskog brisanja zbog isteklih ličnih dokumenata, uspostavljanje registra državljana u inostranstvu, zakonska garancija da odjava prebivališta sama po sebi ne znači gubitak biračkog prava, razvoj modela glasanja iz inostranstva i uključivanje Savjeta u rad Radne grupe koja priprema konačni tekst zakona”, navode iz Savjeta
Poručuju da uspostavljanje tačnih registara i zaštita prava dijaspore nijesu suprotstavljeni ciljevi, već da ih je moguće ostvariti istovremeno kroz pažljivo osmišljena zakonska rješenja i dijalog sa predstavnicima iseljeničke zajednice.
