U prostorijama Ambasade Crne Gore u Kraljevini Belgiji i Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji u Briselu predstavljena je monografija „Dobar dan, Crna Goro – sloboda uklesana u kamen“, autorke Fetije Kalač, predsjednice Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.
Događaj je okupio predstavnike diplomatskog kora, evropskih institucija, crnogorske dijaspore, kulturnog i javnog života, kao i mlade ljude, a protekao je u znaku promocije crnogorskog kulturnog identiteta, evropskih vrijednosti i značaja dijaspore u međunarodnoj afirmaciji Crne Gore.
Promociju je organizovala Ambasada Crne Gore u Kraljevini Belgiji, u saradnji sa Kulturno-informativnim centrom Crne Gore u Luksemburgu, izdavačem monografije, u godini u kojoj Crna Gora obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti.
Publikacija, objavljena na francuskom i engleskom jeziku, kroz reprezentativne fotografije, istorijske činjenice i pažljivo oblikovane tekstove predstavlja prirodne ljepote, kulturno-istorijsko nasljeđe, tradiciju i identitetske vrijednosti Crne Gore.
Ambasadorka Crne Gore u Belgiji Olivera Injac istakla je da predstavljanje monografije u Briselu potvrđuje opredijeljenost Ambasade da kulturnu i ekonomsku diplomatiju razvija kao važne stubove svog djelovanja.
Naglasila je da monografija prevazilazi okvire tradicionalne publikacije, jer međunarodnoj publici na upečatljiv način približava bogatstvo crnogorske prirode, kulture i istorije. Izrazila je ponos na crnogorsku dijasporu u Belgiji i Luksemburgu, koja, čuvajući svoje korijene i identitet, istovremeno daje doprinos društvima zemalja u kojima živi i radi.
,,Promocija je dio niza kulturnih događaja koje Ambasada organizuje u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore. Predstavljanje publikacije u Briselu pruža priliku da se evropskoj i belgijskoj javnosti približe prepoznatljive vrijednosti crnogorskog identiteta, uz prirodne ljepote i bogato kulturno nasljeđe naše zemlje”, podsjetila je ambasadroka Injac.
Ambasador i šef Stalne misije Crne Gore pri Evropskoj uniji Petar Marković ocijenio je da monografija predstavlja mnogo više od ilustrovane knjige o jednoj zemlji.
„To je ljubavno pismo našoj zemlji, ispisano kroz njene pejzaže, istoriju, kulturno nasljeđe i tradiciju“, poručio je Marković.
Posebno je istakao doprinos autorke Fetije Kalač, navodeći da ona predstavlja ono najbolje što crnogorska dijaspora ima – ljude koji domovinu ne nose samo u srcu, već aktivno rade na njenom predstavljanju svijetu.
Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, Marković je naglasio da evropske integracije nijesu samo pitanje reformi, zakona i pregovaračkih poglavlja, već i međusobnog razumijevanja, kulturnog povezivanja i pripadnosti zajedničkom evropskom prostoru.
„Crna Gora ne pristupa Evropi da bi postala evropska. Mi pristupamo Evropskoj uniji kako bismo zauzeli svoje zasluženo mjesto u porodici kojoj smo oduvijek pripadali.“
Autorka monografije i predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu Fetija Kalač govorila je o ličnim motivima koji su je podstakli da pokrene ovaj projekat.
„Postoje mjesta koja čovjek može napustiti, ali koja nikada ne prestaju da žive u njemu. Za mene je Crna Gora jedno od tih mjesta“, poručila je Kalač.
Objasnila je da monografija nije zamišljena samo kao knjiga o prirodnim ljepotama i istoriji, već kao priča o zemlji čija se veličina ne može mjeriti granicama, o njenim ljudima, slobodi, dostojanstvu i kulturnoj raznolikosti.
Govoreći o monografiji iz perspektive filma, medija i kulturnog stvaralaštva, Anja Rajšel istakla je značaj štampane knjige u vremenu intenzivne digitalizacije i neprekidnog protoka informacija.
Prema njenim riječima, iako digitalni mediji omogućavaju brz pristup informacijama, tradicionalni oblici pripovijedanja i dalje imaju nezamjenljivu ulogu u povezivanju ljudi i očuvanju kulturnog pamćenja.
Naglasila je da štampana knjiga čitaocu pruža mogućnost da sam bira tempo, zadrži se na fotografiji, vrati određenom odlomku i posveti punu pažnju sadržaju.
Posebnu vrijednost monografije prepoznala je u ravnoteži između spektakularnih fotografija i pažljivo odabranih tekstova, koji pružaju kontekst i omogućavaju čitaocima različitih generacija da upoznaju Crnu Goru na pristupačan i zanimljiv način, ali i naglasila njenu emotivnu stranu.
„Kada živimo u inostranstvu, svoju domovinu nosimo sa sobom na različite načine: kroz sjećanja, jezik, ljude koje volimo i mjesta kojima se vraćamo. Ponekad fotografija ili nekoliko pažljivo odabranih riječi mogu sve to ponovo oživjeti“, istakla je Rajšel.
Kaća Đuričković, tim liderka za rodnu ravnopravnost u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručila je da crnogorska dijaspora predstavlja važan resurs za razvoj zemlje, posebno kroz znanje, međunarodno iskustvo i profesionalne veze koje njeni pripadnici ostvaruju širom svijeta.
„Prosperitetna budućnost Crne Gore gradi se i znanjem njenih ljudi širom svijeta. Žene dijaspore svojim iskustvom i profesionalnim vezama otvaraju nove razvojne mogućnosti“, poručila je Đuričković.
Monografiju je opisala kao vrijedan podsticaj da se bogatstvo Crne Gore bolje upozna, njeno nasljeđe sačuva, a razvojni potencijali povežu sa novim idejama i partnerstvima.
Poseban umjetnički pečat promociji dao je nastup mladog crnogorskog violiniste Milutina Radulovića, člana Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu. Radulović je na violini izveo djela Johanna Sebastiana Bacha – Double iz Prve partite za solo violinu i Allemandu iz Druge partite za solo violinu.
Njegov nastup dodatno je obogatio kulturni program i podsjetio da Crnu Goru u međunarodnom prostoru ne predstavljaju samo njene prirodne ljepote, istorija i kulturno nasljeđe već i mladi talentovani ljudi, njihovo obrazovanje, umjetnički rad i stvaralaštvo.
U ime Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu, za organizaciju ove svečanosti bila je zadužena Sanja Šućur, koja je ujedno moderirala program. Njen angažman u radu Centra i posvećenost očuvanju veza sa maticom potvrdili su se i kroz uspješnu realizaciju ovog događaja.
Promocija monografije u Briselu potvrdila je značaj saradnje diplomatskih predstavništava, kulturnih organizacija, međunarodnih institucija i crnogorske dijaspore u predstavljanju Crne Gore van njenih granica.
Monografija Fetije Kalač tako je predstavljena ne samo kao reprezentativna publikacija o prirodnom i istorijskom bogatstvu Crne Gore, već i kao svojevrstan most između domovine, njenih građana u inostranstvu i međunarodne javnosti.
