Od 23. do 25. oktobra 2026. godine Luksemburg će biti mjesto susreta književnosti, nauke, muzike i tradicije. U organizaciji Zavičajnog kluba „Bihor“, trodnevna manifestacija „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ okupiće istaknute književnike, naučne radnike, umjetnike i kulturne stvaraoce iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Luksemburga. Pod simboličnim geslom „Bihor u srcu Evrope“, manifestacija će još jednom potvrditi da se zavičaj ne mjeri kilometrima, već snagom pripadnosti, pamćenja i stvaralaštva.
Piše: Faiz Softić, glavni i odgovorni urednik revije Bihor
Postoje mostovi koje ne grade ni kamen ni čelik, već ljudi, njihova sjećanja, jezik i kultura. Takvi mostovi povezuju zavičaj s daljinama, prošlost sa sadašnjošću i generacije koje su otišle s onima koje dolaze. Upravo jedan takav most, satkan od riječi, muzike, nauke i tradicije, biće podignut tokom ovogodišnjih Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu.
Ova značajna kulturna manifestacija, koju organizuje Zavičajni klub „Bihor“, predstavlja mnogo više od trodnevnog susreta umjetnika i publike. Ona je izraz potrebe da se sačuva kulturni identitet, njeguje maternji jezik, afirmiše stvaralaštvo i uspostavi trajna veza između bošnjačke dijaspore i prostora iz kojih ona potiče.
Luksemburg, zemlja u kojoj već decenijama živi i radi brojna zajednica porijeklom iz Crne Gore, Sandžaka i Bosne i Hercegovine, postao je jedan od važnih evropskih centara okupljanja bošnjačke dijaspore. U toj zajednici posebno mjesto zauzima Zavičajni klub „Bihor“, udruženje koje od svog osnivanja 2009. godine nastoji da zavičaj ne ostane samo uspomena, već živa i stvaralačka veza s prostorom porijekla.
Kultura kao čuvar identiteta
U vremenu ubrzanih migracija, globalizacije i sve izraženijih kulturnih promjena, pitanje očuvanja identiteta dobija poseban značaj. Za ljude koji žive daleko od rodnog kraja kultura nije samo uspomena na ono što je ostavljeno iza sebe. Ona je živa veza s vlastitim porijeklom, duhovnim nasljeđem i jezikom.
Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu upravo zato imaju višestruku vrijednost. Oni omogućavaju susret stvaralaca iz različitih sredina, otvaraju prostor za razgovor o književnosti, historiji i kulturnom nasljeđu, ali istovremeno pružaju priliku mlađim generacijama da upoznaju bogatstvo tradicije svojih predaka.
Posebna vrijednost manifestacije ogleda se u nastojanju da se bošnjačka kultura predstavi kao otvoren, dinamičan i stvaralački prostor, sposoban za dijalog s drugim kulturama i narodima.
Tri dana književnosti, nauke i umjetnosti
Program manifestacije započeće u petak, 23. oktobra, susretom gostiju i organizatora u restoranu „L’inconnu“ u Schengenu, s početkom u 19 časova.
Svečano otvaranje festivala predviđeno je za subotu, 24. oktobra, u Kulturnom centru „André Zirves“ u Rumelangeu. Program će u 18 časova započeti izvođenjem himne, koju će na klaviru interpretirati Dino Ajdarpašić.
U 18.30 uslijediće zvanično otvaranje festivala. Prisutnima će se najprije obratiti Remzija Hajdarpašić, predsjednik Zavičajnog kluba „Bihor“, nakon čega će manifestaciju svečano otvoriti Mirsad Azemović, ministar dijaspore u Vladi Crne Gore.
Kulturno-umjetnički program nastaviće se nastupom KUD-a „Bihor“ iz Luksemburga.
Jedan od značajnih sadržaja subotnje večeri biće predstavljanje književnog portreta pjesnikinje Nadije Rebronje, čije stvaralaštvo zauzima prepoznatljivo mjesto u savremenoj književnosti. O njenom književnom radu govoriće prof. dr Draško Došljak i sama autorica, dok će razgovor moderirati književnik Faiz Softić.
Posebnu pažnju privući će i promocija monografije „Sto godina škole u Trpezima (1922–2022)“, publikacije koja svjedoči o jednom vijeku obrazovanja, prosvjetiteljstva i društvenog razvoja ovog bihorskog kraja.
O značaju monografije govoriće prof. dr Azem Kožar, prof. dr Isat Skenderović i Elvedin Mehović, direktor Osnovne škole u Trpezima, dok će moderator biti Mirsad Rastoder.
Subotnje veče biće zaokruženo nastupom KUD-a „Budućnost“ iz Luksemburga.
Nedjelja u znaku knjige, poezije i sevdaha
Nedjeljni program, 25. oktobra, započeće u 12.30 časova Bihorskom sofrom, tradicionalnim okupljanjem u prostorijama Zavičajnog kluba „Bihor“.
U 14 časova uslijediće promocija knjige priča „Zlatni Bihor“, posvećene zavičaju, njegovim ljudima, pričama i duhovnom nasljeđu.
O knjizi će govoriti Remzija Hajdarpašić, prof. dr Draško Došljak i urednik Mirsad Rastoder, dok će promociju moderirati Resmija Šutković-Ajdarpašić.
U 15 časova na programu je „Pjesnički vatromet“, u kojem će učestvovati Nadija Rebronja, Nathalie Renvaux, Mirsad Rastoder i Faiz Softić.
Posebnu umjetničku dimenziju ovom programu daće recitatorke Maida Fetić i Edina Durmišević, koje će interpretacijom poezije doprinijeti svečanosti pjesničkog susreta.
Pjesnički program predstavljaće svojevrsni susret različitih poetika, iskustava i jezika, potvrđujući univerzalnost književne riječi i njenu sposobnost da povezuje ljude bez obzira na geografske i kulturne granice.
Zvuci sevdaha u Luksemburgu
Posebno mjesto u nedjeljnom programu zauzeće muzičko veče „Zvuci sevdaha u Luksemburgu“, koje počinje u 16 časova.
Sevdalinka, kao jedan od najprepoznatljivijih izraza bošnjačke muzičke tradicije, nosi u sebi slojeve emocija, sjećanja i kulturnog pamćenja. Njena melodija često govori ono što riječi ne mogu izreći, a njena ljepota odavno je prevazišla granice prostora na kojem je nastala.
U ovom programu nastupiće Leina Rastoder na violini, Edina Kačar-Kočan na saksofonu, Arman Hajdarpašić na harmonici, Dino Ajdarpašić na klaviru i Sead Muslić na gitari.
Njihovo zajedničko muziciranje pružiće publici priliku da tradicionalni muzički izraz doživi kroz bogatstvo različitih instrumenata i savremenih interpretacija.
Zavičaj koji traje
Posebna simbolika Dana bošnjačke kulture sadržana je u činjenici da ih organizuju ljudi koji su svoje životne i profesionalne puteve nastavili daleko od rodnog kraja, ali nisu prekinuli vezu s njim.
Zavičajni klub „Bihor“ tokom godina postao je prepoznatljiv po kulturnim, humanitarnim i društvenim aktivnostima, okupljajući ljude različitih generacija oko zajedničkih vrijednosti.
Organizovanje ovakvih manifestacija pokazuje da dijaspora ne mora biti samo prostor nostalgije. Ona može biti snažan pokretač kulturnih inicijativa, izdavaštva, umjetničke saradnje i međunarodnog povezivanja.
Upravo u tome leži jedna od najvažnijih poruka ovog festivala: zavičaj nije samo geografska odrednica. On je prostor duhovne pripadnosti, jezik kojim govorimo, pjesma koju pamtimo i priča koju prenosimo svojoj djeci.
Mostovi koji ostaju
Festival će biti svečano zatvoren u nedjelju, 25. oktobra, u 17 časova. Završnu riječ, uz osvrt na festivalske aktivnosti i izraze zahvalnosti učesnicima i partnerima, uputiće Mirsad Rastoder. Program će biti zaokružen nastupom KUD-a „Budućnost“ iz Luksemburga.
Kada se posljednjeg festivalskog dana ugase svjetla pozornice i utihnu stihovi i melodije, ostaće ono zbog čega se ovakve manifestacije i organizuju: nova poznanstva, učvršćene veze, razmijenjene ideje i svijest o važnosti kulturnog trajanja.
Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu zato nisu samo događaj u kulturnom kalendaru jedne zajednice. Oni su potvrda da kultura može nadživjeti udaljenosti, da jezik može sačuvati domovinu u čovjeku i da se identitet najbolje brani stvaranjem, znanjem i otvorenošću prema drugima.
Jer čovjek može otići iz zavičaja, ali zavičaj, ako ga istinski nosi u sebi, nikada ne odlazi iz čovjeka – rekao je davno mag pripovijedanja Ćamil Sijarić, takođe Bihorac kojem je bilo suđeno da život proživi i umre van granica svoga zavičaja.
A volio ga je!
