Jovana Klisić, Udruženje Montenegrobet, Zakon bez primjene ne donosi rezultate.
Gospođo Klisić, Udruženje Montenegrobet učestvovalo je u raspravi o Zakonu o sprečavanju pranja novca. Koji su vaši ključni argumenti u vezi sa predloženim rešenjem?
Naš primarni cilj nije zaštita isključivo privrednih interesa, već stvaranje uređenog tržišta koje će omogućiti efikasnu borbu protiv pranja novca. Ne smatramo da zakon u sadašnjem obliku može dati željene rezultate jer predviđa mjere koje su teško primjenjive u praksi. Već smo donijeli četiri zakona na ovu temu u poslednje dvije godine, a problem nelegalnog tržišta i dalje nije riješen.
Ukazali ste na problem niskog praga transakcija koje podliježu monitoringu. Možete li objasniti zašto je to sporno?
Evropske direktive jasno nalažu da mjere sprečavanja pranja novca treba da budu usmjerene na transakcije koje predstavljaju realan rizik, a ne na sve transakcije bez izuzetka. Postavlja se pitanje na osnovu kojih analiza je odlučeno da je granica od 20 eura relevantna u sektoru igara na sreću, dok se slična ograničenja ne postavljaju u drugim djelatnostima koje koriste gotovinu. Ako se želimo ozbiljno baviti suzbijanjem pranja novca, moramo se fokusirati na stvarne izvore problema, a ne samo na administrativna ograničenja koja otežavaju rad legalnim priređivačima.
Naveli ste i da postoji ozbiljan problem s nelegalnim priređivačima. Koliko je taj problem izražen u Crnoj Gori?
Izuzetno je izražen. Trenutno postoji preko 120 nelegalnih sajtova koji posluju u Crnoj Gori, a država nema efikasan mehanizam za njihovo zatvaranje. Agencija za elektronske komunikacije je obavijestila Ministarstvo finansija da tehnički nije moguće blokirati ove sajtove. To znači da zakon u suštini nameće dodatne obaveze legalnim priređivačima, dok nelegalno tržište nastavlja da raste nesmetano.
Koji su konkretni predlozi Udruženja Montenegrobet za unapređenje ovog zakona?
Prvo, neophodno je usklađivanje sa evropskim regulativama, kako bi se mjere ograničile na transakcije koje zaista nose rizik. Drugo, potrebno je pojačati borbu protiv nelegalnog tržišta kroz saradnju nadležnih institucija, slično kao u Srbiji i Hrvatskoj, gdje su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Poreska uprava i inspekcije zajednički djelovali. Treće, prag za monitoring transakcija treba biti realan i u skladu sa evropskim standardima – na Malti je, recimo, postavljen na 2.000 eura, što je standard i u regionu.
Smatrate li da će zakon u trenutnom obliku imati negativne posljedice na legalne priređivače?
Apsolutno. U posljednjih 12 mjeseci troškovi našeg sektora su porasli za 410%, a zakon će dodatno opteretiti legalne operatere, dok se nelegalni priređivači neće ni naći pod nadzorom. To ne samo da ugrožava našu industriju, već i smanjuje prihode države. Ako želimo efikasan zakon, moramo osigurati njegovu primjenjivost i stvarnu efikasnost u suzbijanju nelegalnog tržišta.
Kakva je vaša poruka zakonodavcima?
Nadam se da će zakonodavci prepoznati važnost uključivanja struke u proces donošenja propisa. Pozdravljamo napore za zatvaranje Poglavlja 4 u pregovorima s EU i želimo da pomognemo u kreiranju održivog sistema. Ali to se može postići samo ako pravila budu realna i ako istinski adresiraju probleme, a ne dodatno opterećuju legalne subjekte.
