Piše: Nada Kovačević
Naučna dijaspora predstavlja jedno od najvrijednijih, ali i najmanje sistematski iskorišćenih bogatstava Crne Gore. Dok mnogi mladi ljudi odlaze na studije i usavršavanja širom svijeta, rijetko se uspostavlja održiva veza koja bi njihov stečeni kapital znanja i iskustava vratila u zemlju. Upravo u toj praznini nastala je ideja da se kreira most znanja između matice i dijaspore, što je temelj inicijative Back2matica. Ovaj projekat razvija Crnogorski naučno-tehnološki Hub – epiSTEMe, koji vodi dr Anđela Martinović, naučnica iz oblasti tehnologije hrane sa bogatim akademskim iskustvom u Crnoj Gori i Italiji.
Cilj inicijative nije samo fizički povratak naučnika u domovinu, već i stvaranje mreže kroz koju se znanje, ideje i saradnja mogu razmjenjivati bez obzira na to gdje se naučnici nalazili. Kroz mapiranje crnogorskih stručnjaka širom svijeta, promociju njihovih priča i razvoj zajedničkih projekata, Back2matica želi da osnaži crnogorsku naučnu zajednicu i podigne je na nivo prepoznatljiv na međunarodnoj sceni. U tom procesu podršku je pružilo i Ministarstvo za dijasporu, prepoznajući značaj stvaranja organizovanih mehanizama za povezivanje i saradnju.
O tome kako izgleda izgradnja ovakvog mosta, koji su glavni izazovi, kakvu ulogu naučnici u dijaspori mogu imati u razvoju nauke u Crnoj Gori i zašto je važno podsticati cirkulaciju znanja, za portal #CGDIJASPORA razgovarali smo sa dr Anđelom Martinović, osnivačicom i koordinatoricom razvoja projekata u Hub-u epiSTEMe.
#CGDIJASPORA: Šta je bila primarna motivacija za pokretanje inicijative “Back2Matica”?
#Dr Anđela Martinović: Motivacija za pokretanje projekta dolazi od potrebe za stvaranje kvalitetnih i održivih veza između crnogorskih naučnika u dijaspori i povezivanje sa domaćim stručnjacima, naučnicima i institucijama. Svaka veza zasniva se na obostranom djelovanju, a mi iz epiSTEMe Hub-a želimo kroz različite inicijative omogućiti stvaranje dugoročnih saradnji i veza sa naučnicima u dijaspori. Ovo smo primijenili već tokom početka našeg djelovanja, gdje smo kroz naš prvi projekat, kao i kroz sve projekte do sada angažovali bar jednog naučnika iz dijaspore. S obzirom, na lično iskustvo u dijaspori, prepoznajem važnost angažovanja takvih stručnjaka koji imaju znanje i iskustvo za stvaranje kvalitetnih inicijativa u matici, a sa druge strane prepoznajem i profesionalno i lično zadovoljstvo naučnika kada im se omogući prilika da doprinesu razvoju svoje domovine. Kako bismo dodatno osnažili mogućnost angažovanja naučnika iz dijaspore, za doprinos matici kako kroz našu organizaciju, tako i šire došli smo na ideju za stvaranje projekta Back2matica. Našu inicijativu je prepoznalo resorno Ministarstvo za dijasporu i podržalo po osnovu konkursa za dodjelu sredstava nevladinom sektoru. Kako bi se realizovao projekat neophodne su faze mapiranja što većeg broja crnogorskih naučnika stručnjaka širom svijeta, kao i sakupljanje podataka o njihovoj ekspertizi, želji za doprinosu matici i slično, što je upravo i jedan od glavnih ciljeva inicijative Back2matica. Ovo su temelji, koje želimo nadograđivati kroz buduće inicijaive koje pripremamo.
#Dr Anđela Martinović: Smatram da je naučna zajednica u dijaspori krucijalna za dalji napredak Crne Gore u naučnom smislu, a nauka je osnov za ekonosmki i društveni napredak jedne zemlje. Back2matica služi kao osnov za stvaranje mreže između istraživača, stručnjaka iz različitih oblasti u matici i dijaspori. Kroz takvu mrežu mladi istraživači u Crnoj Gori imali bi priliku da se povežu sa svjetskim laboratorijama, savremenim tehnologijama i međunarodnim grantovima. Kroz ovakvu mrežu Crna Gora bi dobila pristup svjetskim znanjima, iskustvima, savremenim tehnologijama i metodama koji se adaptiraju u crnogorskom okruženju. Osim toga mreža bi dodatno omogućila međunarodnu prepoznatljivost, posebno mladih domaćih istraživača, kao i stvaranje novih generacija naučnika koji bi, uz podršku i inspiraciju dijaspore gradili budućnost nauke u zemlji. Zamišljam da bi sve prethodno navedene aktivnosti, vremenom mogle dovesti i do stvaranja naučno-istaživačkog centra u Crnoj Gori koji bi dalje angažovao ne samo crnogorske naučnike iz dijaspore, već i internacionalne istraživače i stručnjake.
#Dr Anđela Martinović: Trenutno smo u početnim fazama Back2matica projekta, i kao što je prethodno rečeno prva i veoma bitna aktivnost jeste mapiranje što većeg broja naučnika u sledećih šest mjeseci. S tim u vezi želimo pozvati sve crnogorske naučnike u dijaspori da se pridruže inicijativi, popunjavajući kratak upitnik na sledećem linku: https://epistemehub.me/back2matica-3/. Kroz ovaj projekat smo angažovali i dva mlada naučnika u Crnoj Gori, koji pomažu u mapiranju, kako bi se oni mogli bolje povezati sa naučnicima u dijaspori i ostvariti kontakte sa njima. Osim mapiranja upitnici, i u kasnijim fazama intervjui će nam dati uvide o razvojnom putu naučnika koji su u dijaspori, njihovim motivacijama i želju za buduću saradnju sa maticom. Osim toga kroz upitnik i intervjue, naučnici imaju mogućnost izraziti želju koje inicijative ih najviše zanimaju za buduću saradnju sa Crnom Gorom. Takođe, projekat je usmjeren i na bolje razumijevanje glavnih razloga zbog kojih naučnici odlaze iz Crne Gore, kao i okolnosti koje utiču na njihov eventualni povratak u domovinu ili trajni ostanak u inostranstvu. Prikupljeni podaci, pored informacija o naučnoj dijaspori, mogu poslužiti kao osnova za kreiranje ili unapređenje strategija i politika koje će doprinijeti smanjenju migracije i jačanju uslova za razvoj naučnog i društvenog potencijala unutar Crne Gore.
Dodatno, trenutno smo i u fazi realizacije video sadržaja sa naučnicima u dijaspori, kroz koje ćemo promovisati lične priče i profesinalni put pojedinaca, ali takođe dobiti mišljenja, savjete i predloge kako bi se kvalitet saradnje između matice i dijaspore mogao unaprijediti. Smatramo da je glas naučnika u dijaspori krucijalan za stvaranje kvalitetne i strateški oblikovane saradnje. Na kraju projekta stvorićemo publikaciju koja će osim analize prikupljenih podataka sadržati i konkretne preporuke ka jačanju veze sa naučnicima u dijaspori.
#CGDIJASPORA: Koju strategiju koristite da privučete naučnike iz različitih grana i zemalja?
#Dr Anđela Martinović: Koristimo više strategija, tj. različite kanale komunikacije kao što su društvene mreže (objave na instagram profilu, facebooku, linkedinu), naša web stranica, youtube kanal, različiti online portali. U današnjem ubrzanom svijetu, svjesni da su naučnici preopterećeni brojnim obavezama, sa našim partnerima na projektu TimeLapse produkcijom spremili smo i promo video (https://youtube.com/shorts/i9pqGiGm6oM?si=3EWkwYScSPUropy3), koji ukratko za 60 sekundi objašnjava misliju projekta, kao i način na koji se pronalazi upitnik za mapiranje. Osim toga, koristimo i spostvene kontakte naučnika iz dijaspore, koji predstavljaju vrstu neformalnih ambasadora, koji prenose misiju projekta i komuniciraju ostalima. Diversifikacija kanala komunikacije je krucijalna, kako bismo bili sigurni da projekat bude vidljiv za što više crnogorskih naučnika u dijaspori.
#CGDIJASPORA: Na koji način inicijativa promoviše povratak ili saradnju na daljinu?
#Dr Anđela Martinović: Glavna misija projekta je upravo da promoviše povratak znanja tj. nauke u maticu. Ovo govori i slogan Back2matica: Nauka se vraća kući, što označava ne nužno fizički povratak crnogorskih naučnika u maticu već i saradnju na daljinu kroz koncept „cirkulacije mozgova i znanja“. Sve aktivnosti projekta (mapiranje, promocija priča i postignuća, kao i angažovanje naučnih ambasadora) se odnose na stvaranje prilike da naučnici doprinesu Crnoj Gori bez obzira na to gdje žive, bilo putem (online) mentorstava, zajedničkih projekata i predavanja, ili kroz eventualni povratak. Na ovaj način projekat postavlja osnov za otvaranje “mosta znanja” koji omogućava naučnicima da ostanu povezani i prepoznati u svojoj zemlji, a Crnoj Gori da iskoristi njihovu ekspertizu za jačanje nauke, inovacija i održivog razvoja.
#Dr Anđela Martinović: Doktor sam nauka iz obasti tehnologije hrane, specijalizacija probiotici i zdravlje digestivnog trakta, koji sam završila na Univerzitetu u Milanu, u Italiji. Prije toga sam svoje magistarske studije takođe završila u Italiji, a osnovne u Crnoj Gori. Upravo sam kao neko ko je većinu svog akademskog obrazovanja završio van granica Crne Gore prepoznala brojne izazove sa kojima se suočavaju naučnici koji su u dijaspori, a koji žele unaprijediti naučnu sferu u svojoj domovini. Zbog nedostatka povezanosti i stvorenog “mosta” često naučnici u dijaspori ostaju nevidljivi jedni drugima, kao i naučnicima u matici i djeluju pojedinačno u svojim institucijama. Sigurna sam da veliki broj naučnika, kroz svoj rad na različitim projektima imaju mogućnost i želju da sarađuju sa ostalim naučnicima u dijaspori, i doprinesu svojoj zemlji. Međutim zbog nedostatka kvalitetne veze i strateškog djelovanja u ovom pogledu to im nije omogućeno. Moje iskustvo vani je takođe dijelom i oblikovalo misiju epiSTEMe Hub-a, gdje kroz saradnju sa međunarodnim stručnjacima stvaramo inovativne inicijative i povezujemo se sa drugim međunarodnim organizacijama i institucijama. Upravo kroz epiSTEMe Hub imam mogućnost prenosa svog internacionalnog iskustva, posebno kako bih inspirisala buduće generacije crnogorskih naučnika i pokazala im kako iskustva stečena vani mogu poslužiti za stvaranje inovativnih i naučnih inicijativa u matici.
#Dr Anđela Martinović: Sama potreba za realizacijom jednog ovakvog projekta govori o izazovima jačanja veze između dijaspore i naučne zajednice u Crnoj Gori, a to uključuje nedostatak strateških i kvalitetno strukturisanih kanala komunikacije, kao i nepostojanje sveobuhvatne baze podataka naučnika u dijaspori koja bi omogućila njihovo konstanto praćenje i uključivanje u različite inicijative. Oslabljena komunikacija i nepostojanje mehanizama za uključivanje naučnika u dijaspori često dovodi do neodržive povezanosti koje ostaju na ličnim inicijativama, organičene prepoznatljivosti i valorizacije crnogorskih naučnika u dijaspori, što dodatno obeshrabljuje aktivnije uključivanje i doprinos matici. Upravo kroz projekat želimo započeti “uklanjati “ove granice, izazove, kako bi se potencijal crnogorskih naučnika u dijaspori bolje valorizovao i usmjerio u pravcu zajedničkog razvoja.
#Dr Anđela Martinović: Život, studiranje ili rad u inostranstvu donose ogromne mogućnosti za lični i profesionalni razvoj, iako toga često postajemo svjesni tek kasnije. Iskustvo studiranja u međunarodnom okruženju je neprocjenjivo, jer oblikuje istraživača u potpunu ličnost i pomaže mu da se poveže sa globalnom naučnom zajednicom. Kroz lični i već opisani primjer, ohrabrila bih mlade da uprkos trenutnim izazovima u povezivanje sa maticom uvijek mogu pronaći način da doprinesu svojoj zemlji, što može otvoriti dodatne prilike i dovesti do obostranih benefita. Na kraju bih pozvala sve one koje žele dati doprinos, bilo kroz razvoj ideja, razmjenu kontakata, učešće u zajedničkim projektima ili mentorstvo, da se obrate nama iz epiSTEMe Hub-a.
