Piše: Nada Kovačević
Postoje priče koje ne počinju mjestom rođenja, već mjestom pripadanja. Priče u kojima su dva doma – jedan geografski, drugi u srcu – podjednako stvarni, podjednako važni. Takva je i priča mlade Jovane Protić, rođene u Švedskoj, ali odgajane u duhu Crne Gore, među jezicima, sjećanjima i dvjema kulturama koje su je oblikovale jednako snažno.
Iako rođena daleko od Lovćena, Lima i Andrijevice, Jovana je, kako sama kaže, Crnu Goru uvijek nosila „pod kožom“. Nije to bila naučena ljubav, niti obaveza prema porijeklu — već neobjašnjiva, tiha veza koja se rađala svakog ljeta dok je trčala po Prisoji, dok je učila običaje od svoje tetke Mile, ili dok je slušala očeve priče o djetinjstvu, radosti i težini života u Crnoj Gori.
Ta ljetnja putovanja nijesu bila samo odmor — bila su dio odrastanja, dio identiteta, dio nje same. Na tim mjestima učila je razliku između švedske pravilnosti i crnogorske spontanosti, između tihe skandinavske sređenosti i crnogorske topline koja se ne da sakriti. I upravo taj kontrast — te dvije stvarnosti koje su u njoj živjele paralelno — oblikovao je Jovaninu posebnu perspektivu svijeta.
Danas, kao mlada istraživačica međunarodnih odnosa i stažistkinja u Skupštini Crne Gore, Jovana je simbol generacije koja se ne miri s time da porijeklo treba da bude granica, već most. Most koji spaja dvije zemlje, dvije kulture i dva pogleda na život. Ona je dokaz da dijaspora može biti mnogo više od statistike i broja — da može biti snaga, resurs i nova vizija Crne Gore.
U razgovoru koji slijedi, Jovana za portal #CGDIJASPORA otkriva kako je izgledalo odrastanje između Švedske i Crne Gore, kako se čuva identitet u zemlji koja nije tvoja rodna, i zašto je, uprkos životu u Skandinaviji, odlučila da svoj put gradi kroz doprinos domovini svojih roditelja. Priča o povratku, pripadanju i odgovornosti — i o tome kako dvije kulture mogu stati u jedno srce, a da nijedna ne izgubi svoj sjaj.
#CGDIJASPORA: Odrasli ste u Švedskoj, ali ističete da ste oduvijek osjećali snažnu vezu sa Crnom Gorom. Kako je ta veza izgledala tokom Vašeg odrastanja i šta je najviše oblikovalo Vaš odnos prema zemlji porijekla?
#Jovana Protić: Crna Gora je oduvijek bila dio mog života – kroz porodicu, jezik i kulturu. Oboje mojih roditelja su iz Crne Gore, pa je ta povezanost nekako došla sasvim prirodno. Svakog ljeta smo dolazili ovdje i ostajali po mjesec dana, sve do pandemije. To su bili dani koje sam svake godine s nestrpljenjem čekala, jer sam tada osjećala najviše „svojom“.
Već kao dijete vezala sam se za mjesta koja su dio naše porodice, posebno za Andrijevicu i naše selo Prisoja. Tu sam provodila mnogo vremena tokom ljeta i sve te slike i iskustva ostala su dio mene.
Najviše su me upravo ti ljetni dani oblikovali i zbog njih Crnu Goru osjećam tako blisko. Posebno dugujem mojoj tetki Mili, ona nije imala svoju djecu, pa sam ja bila ta koja je stalno bila uz nju. Tetka me vodila svuda gdje je išla. Kroz te obične, svakodnevne situacije naučila sam šta znači crnogorski način života – tu toplinu, jednostavnost i bliskost među ljudima.
U Prisoji sam često gledala komšije kako tokom ljeta rade tradicionalne poslove na selu. Sve mi je to bilo novo i zanimljivo, i uvijek sam željela da budem dio toga, makar kroz sitnice – da učim, da pomognem, da osjetim taj način života.
Često se šalim da živim dva života. Jedan u Švedskoj i drugi ovdje u Crnoj Gori. Kada sam u Švedskoj, Crna Gora je uvijek prisutna. Veliku ulogu u svemu tome imao je i moj otac. Uvijek mi je pričao o svom djetinjstvu i mladosti u Crnoj Gori, o vremenu prije nego što se preselio u Švedsku. Govorio je o tome kakav je tada bio život, šta je radio dok je bio mlad i o našoj porodici. I dan danas priča te priče, i zahvaljujući njemu, ja nikad nisam izgubila osjećaj bliskosti sa Crnom Gorom – ni kada sam kilometrima daleko.
#CGDIJASPORA: Kao druga generacija dijaspore, koliko je bilo izazovno sačuvati identitet i osjećaj pripadnosti Crnoj Gori dok ste živjeli u Skandinaviji?
#Jovana Protić: Nikada mi nije bilo naročito teško da sačuvam svoj crnogorski identitet, ali to nikada nije dolazilo sasvim spontano. Odrasla sam u Švedskoj, u okruženju koje je u potpunosti bilo švedsko, pa sam se često osjećala više kao Šveđanka nego bilo šta drugo. Ipak, bilo je trenutaka kada sam se osjećala da se razlikujem od drugih – kao da ono što nosim iz kuće, iz svoje kulture i porijekla, ne uklapa se uvijek u svijet oko mene.
Gdje god da sam, uvijek imam osjećaj da dio mene pripada onoj drugoj strani. Kada sam u Švedskoj, dio mene vuče ka Crnoj Gori. Kada sam u Crnoj Gori, osjetim i onaj dio koji je odrastao u Švedskoj. Nekad je to znalo biti usamljeno, ali vjerujem da me je baš ta „između dvije zemlje“ pozicija najviše oblikovala.
Učila me je da gledam na svijet iz dvije perspektive i da razumijem da obje strane u meni – i švedska i crnogorska – postoje ravnopravno i prirodno. One zajedno čine ono što jesam.
#CGDIJASPORA: Trenutno ste na master studijama političkih nauka i stažirate u Skupštini Crne Gore, u Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Kako je došlo do te prilike i kakva su Vaša prva iskustva u crnogorskoj instituciji?
#Jovana Protić: Do ove prilike sam zapravo došla prilično neočekivano. Moje interesovanje za crnogorsku politiku pojavilo se još kada sam imala oko sedamnaest godina. Kod kuće smo uvijek pratili šta se dešava u Crnoj Gori – vijesti, emisije, političke debate. Oko 2020. godine počela sam ozbiljnije da pratim političku situaciju i da razumijem dinamiku u Crnoj Gori. Tada sam prvi put pomislila kako bi bilo divno jednog dana doživim Skupštinu iznutra – makar na kratko.
Tokom posljednje godine osnovnih studija odlučila sam da pokušam da tražim stažiranje u Skupštini. Poslala sam mejl, bez velikih očekivanja, ali ubrzo sam dobila pozitivan odgovor. Tako je počelo moje prvo stažiranje u Odboru za evropske integracije.To je bilo jedno od najljepših i najposebnijih iskustava u mom životu. Po prvi put sam se osjećala istinski dobrodošla u Crnoj Gori i uživala sam u svakom danu rada i u svim ljudima koje sam tamo upoznala.
Kada sam započela master studije, znala sam da želim da se vratim u Skupštinu. Danas stažiram u Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, što mi savršeno odgovara jer me posebno zanimaju međunarodna politika, evropske integracije i pitanja dijaspore – tema koja mi je i lično veoma bliska.
Ova stažiranja su mi omogućila da bolje razumijem kako politički procesi u Crnoj Gori funkcionišu u praksi i da ih uporedim sa sistemom u Švedskoj. Najveći utisak na mene ostavili su energija i predanost ljudi sa kojima sam imala priliku da radim. Osjećam ogromnu zahvalnost što sam dobila ovu šansu. Mnogo mi znači to što kao Crnogorka rođena u inostranstvu mogu da dođem ovdje, doprinesem i osjetim da pripadam.
Ova iskustva su me oblikovala i danas osjećam da pripadam i Crnoj Gori i Švedskoj – svakoj na svoj način.
#CGDIJASPORA: Rekli ste da Crnu Goru ne vidite samo kao zemlju porijekla, već i kao državu kojoj želite da doprinesete. Na koji način to planirate – kroz politiku, međunarodne projekte, možda kroz rad s dijasporom?
#Jovana Protić: Crnu Goru ne doživljavam samo kao zemlju porijekla, već kao državu kojoj iskreno želim da doprinesem. Kroz studije i stažiranja stekla sam dublje razumijevanje kako sistem funkcioniše i koliko je proces evropskih integracija važan za budućnost zemlje. Upravo u tom području osjećam da mogu najviše da dam.
Voljela bih da doprinesem kroz međunarodne i evropske projekte koji pomažu Crnoj Gori da se približi Evropskoj uniji, posebno u oblastima održivog razvoja, vladavine prava i zaštite životne sredine. Vjerujem da Crna Gora ima veliki potencijal, ali da je potrebna snažnija veza između evropskih institucija i domaćih aktera. Upravo tu prepoznajem svoju ulogu.
Željela bih da radim i na pitanjima dijaspore, jer znam koliko znanja, iskustva i drugačijih perspektiva mogu donijeti ljudi koji su odrasli vani. Mi nosimo u sebi dva pogleda na svijet i mislim da ta kombinacija može biti velika snaga za Crnu Goru.
Na duži rok vidim sebe u instituciji ili organizaciji koja se bavi međunarodnim odnosima i evropskim integracijama. Moj cilj je da svoje obrazovanje i iskustva iskoristim da doprinesem stvaranju otvorenije, stabilnije i modernije Crne Gore.
#CGDIJASPORA: Koje vrijednosti ste ponijeli iz Švedske i kako mislite da bi one mogle unaprijediti crnogorsko društvo?
#Jovana Protić: Jedna od najvažnijih stvari koje sam ponijela iz Švedske je poštovanje prema sistemu, odgovornosti i redu. Tamo postoji snažan osjećaj da svako ima svoju ulogu i da društvo funkcioniše upravo zato što ljudi preuzimaju odgovornost – za sebe, ali i za zajednicu. Mislim da bi takav način razmišljanja mogao mnogo da pomogne i Crnoj Gori.
Naučila sam i koliko su važni otvorenost i pravednost – da se odluke donose jasno, transparentno i jednako za sve. To je nešto što snažno obilježava švedsko društvo i što smatram da bi i nama bilo korisno.
Istovremeno, vjerujem da Crna Gora ima vrijednosti koje bi i Švedska mogla da cijeni – prije svega snažnu povezanost među ljudima, toplinu i solidarnost. Za mene je ključ u balansu između ta dva svijeta: švedske strukture i odgovornosti s jedne strane, i crnogorske topline i ljudskosti s druge.
Zato sebe vidim kao most između dvije kulture. Nosim sa sobom švedsku stabilnost i crnogorsku srdačnost, i vjerujem da ta kombinacija može da donese nešto dobro Crnoj Gori u budućnosti.
#CGDIJASPORA: Kako mladi iz dijaspore, po vašem mišljenju, mogu da ostanu povezani s Crnom Gorom i konkretno doprinesu njenom razvoju – iako žive vani?
#Jovana Protić: Vjerujem da mladi iz dijaspore mogu imati veoma važnu ulogu u razvoju Crne Gore, čak i kada žive u inostranstvu. Prije svega, važno je da ostanu povezani – da njeguju jezik, kulturu i veze sa porodicom i zemljom, ali i da prate šta se dešava politički i društveno. Ne treba sebe doživljavati samo kao nekoga ko je „sa strane“, već kao nekoga ko i dalje može da doprinese.
Jedan od načina je kroz projekte i saradnje koje povezuju Crnu Goru sa zemljom u kojoj žive. Mladi iz dijaspore često imaju obrazovanje, iskustva i mreže kontakata koje mogu biti izuzetno vrijedne – posebno u oblastima poput ekologije, obrazovanja, inovacija i preduzetništva.
Takođe, oni koji su odrasli vani imaju jedinstvenu ulogu mosta između različitih kultura. Mogu da predstavljaju Crnu Goru u svijetu, ali i da u Crnu Goru donesu nove ideje i drugačije perspektive. Upravo ta kombinacija je velika snaga koja može pokrenuti pozitivne promjene.
Na kraju, sve se svodi na volju i identitet. Dok god nosimo Crnu Goru u srcu i vidimo svoje porijeklo kao prednost, možemo da doprinesemo – bez obzira na to gdje živimo.
#CGDIJASPORA: Šta bi, po Vašem mišljenju, država Crna Gora mogla uraditi više da se poveže s mladima iz dijaspore i da ih motiviše da se vrate, makar privremeno, ili uključe u razvojne inicijative?
#Jovana Protić: Mislim da bi Crna Gora mogla da uradi mnogo više da se poveže sa mladima iz dijaspore tako što bi im pružila konkretne prilike da učestvuju u razvoju zemlje. To mogu biti stručne prakse, kratkoročni angažmani, ljetni programi ili projekti kroz koje mogu da iskoriste svoje znanje i iskustva stečena u inostranstvu.
Važno je i da država pošalje jasnu poruku da su mladi iz dijaspore ovdje dobrodošli i da je njihov doprinos potreban. Kada postoji struktura, otvorena vrata i osjećaj da se njihov rad cijeni, vjerujem da bi se mnogi rado uključili – makar privremeno.
Takav pristup bi ojačao veze sa dijasporom i donio novu energiju i perspektive koje su Crnoj Gori veoma važne.
#CGDIJASPORA: Koji su Vaši lični planovi nakon završetka studija – vidite li sebe u Crnoj Gori, Švedskoj ili na nekoj međunarodnoj poziciji koja povezuje obje zemlje?
#Jovana Protić: Nakon što završim studije, vidim sebe u ulozi koja na neki način povezuje Crnu Goru sa međunarodnim okruženjem, posebno Evropom. Osjećam snažnu vezu i sa Švedskom i sa Crnom Gorom, i baš zbog toga želim da radim nešto što može da doprinese razvoju Crne Gore iz evropske perspektive.
Mogu da zamislim sebe u međunarodnom okruženju, posebno u oblastima koje se tiču EU integracija, međunarodne saradnje ili razvoja. To su teme koje me najviše inspirišu i u kojima osjećam da mogu da dam konkretan doprinos. Želja mi je da spojim svoje obrazovanje i iskustva iz Švedske sa svojim crnogorskim porijeklom i da kroz tu kombinaciju stvorim nešto što ima stvarnu vrijednost.
Istovremeno, mogu da vidim sebe i u Crnoj Gori, makar u određenom periodu. Boravak ovdje me je mnogo oblikovalo i dao mi neku novu sigurnost. Svaki put kada dođem, raste moja želja da doprinesem razvoju zemlje. Posebno me privlače projekti vezani za održivi razvoj, evropske integracije, mlade i dijasporu.
Na duži rok ne vidim sebe vezanu samo za jednu zemlju. Više se vidim kao most između dva društva koja su oba dio mene. Upravo tu dvostruku perspektivu želim da iskoristim da stvorim nešto dobro – bez obzira na to gdje se budem nalazila.
#CGDIJASPORA: Ako biste mogli poslati poruku mladima iz crnogorske dijaspore širom svijeta, koja bi to poruka bila?
#Jovana Protić: Moja poruka mladima iz crnogorske dijaspore bila bi da nikada ne zaborave odakle dolaze. Odrastati van Crne Gore je zapravo velika snaga – nosimo u sebi dvije kulture, dva pogleda na život i iskustva koja nas čine posebnima. Upravo ta kombinacija nam daje priliku da doprinesemo i zemlji u kojoj živimo i Crnoj Gori.
Ohrabrila bih ih da njeguju jezik, kulturu i vezu sa svojim porijeklom, ali i da iskoriste sve ono što uče i doživljavaju u inostranstvu. Znanje, širina i iskustva koja stiču vani mogu jednog dana biti od velike vrijednosti za Crnu Goru.
I najvažnije – budite ponosni na to ko ste. Biti iz Crne Gore, a živjeti u svijetu, znači imati priliku da spajate ljude, kulture i ideje. To je dar, ali i odgovornost koju vrijedi čuvati i njegovati.
