Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj poručuje da Crna Gora u 2026. godinu ulazi sa izazovom da obnovi povjerenje u institucije i jasno definiše zajedničku odgovornost države, građana i dijaspore u procesu evropske transformacije.
– Svaka Nova godina nosi iluziju novog početka, ali 2026. Crna Gora dočekuje bez luksuza samozavaravanja. Zemlja koja već deceniju govori o evropskom putu danas se nalazi pred jednostavnim, ali neugodnim pitanjem: da li je spremna da evropske vrijednosti pretvori u svakodnevnu praksu, a ne da ih zadrži samo na nivou političkih deklaracija? Evropska unija ne počinje u Briselu, već u načinu na koji društvo funkcioniše, institucije donose odluke, a građani vode javni i privatni dijalog.
Crnoj Gori je danas potreban patriotizam bez interesa – onaj koji ne traži protivuslugu, funkciju, grant ili političku zaštitu. Dijaspora ima snagu i odgovornost da pošalje takvu poruku, ali samo ako je spremna da je i sama živi: da pokaže da se crnogorski identitet može braniti bez sukoba, da se domovina može voljeti bez računice i isključivosti i da se kritika može izgovarati kao čin brige, a e kao sredstvo razaranja zajedničkog društvenog tkiva – poručuje generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić.
U vremenu produženih političkih kriza, oslabljenog povjerenja u institucije i sve dubljih društvenih podjela, kako dodaje, odgovornost više ne može biti prebacivana isključivo na vlast, opoziciju ili međunarodne partnere.
– Odgovornost je zajednička i podijeljena. Upravo zato, ova novogodišnja poruka ne dolazi iz političkih centara moći, već izvan njih – iz dijaspore Crne Gore, rasute širom svijeta, ali i dalje snažno povezane sa sudbinom zemlje iz koje je potekla. Crna Gora u 2026. ulazi formalno kao država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali suštinski još uvijek kao društvo koje često očekuje spoljašnje potvrde umjesto unutrašnje dosljednosti. Umjesto da evropski standardi budu mjerilo svakodnevnog ponašanja, oni se i dalje doživljavaju kao cilj koji treba tek dostići, a ne kao okvir koji se već sada mora živjeti.
U takvom ambijentu, obilježenom političkim tenzijama i rastućom sumnjom građana u pravac u kojem se država kreće, dijaspora Crne Gore nalazi se pred istorijskim trenutkom. Ne kao posmatrač, već kao glas koji može pozvati na jedinstvo, razboritost i smirivanje tenzija, umjesto daljeg produbljivanja polarizacije – naglašava Bukilić.
Zato kako je kazao njihova poruka nije upućena samo institucijama u domovini.
– Ona je istovremeno upućena i nama – dijaspori širom svijeta, koja često zaboravlja da se od nje očekuje više od pukog komentarisanja političkih prilika iz daljine. Dijaspora, rasuta širom Evrope, Sjeverne Amerike, Australije i drugih djelova svijeta – od ljudi koji obavljaju teške i nevidljive poslove i redovno šalju doznake, do onih koji grade karijere, kompanije i akademske puteve – nosi sa sobom dragocjeno iskustvo života u pluralnim društvima. To iskustvo podrazumijeva suživot različitih identiteta, mišljenja i uvjerenja, ali i svijest da stabilna društva ne funkcionišu na osnovu stalnog sukoba, već na osnovu dogovora i pravila. Godina 2025. ostavila je Crnu Goru u jednom od najizazovnijih perioda u novijoj istoriji. Duboke političke tenzije, pad povjerenja građana u institucije i rast opšteg nezadovoljstva postali su dio svakodnevice, vidljivi ne samo kroz proteste i društveni aktivizam, već i kroz svakodnevne razgovore građana o tome gdje država griješi i kako bi mogla funkcionisati bolje.
Ako želimo evropsku Crnu Goru, onda se moramo ponašati kao da smo već tamo – kazao je Bukilić dodajući da Evropska unija nije skup poglavlja, rokova i tehničkih izvještaja.
– Ona je kultura odgovornosti, dijaloga i poštovanja institucija, zakona i različitosti. To su vrijednosti koje se ne usvajaju pregovorima, već se grade kroz medije, javni govor, političku praksu i način na koji društvo reaguje na neslaganja i krize – kaže Bukilić.
Nažalost, po njegovim riječima, ni dijaspora nije imuna na iste podjele koje razdiru Crnu Goru. Umjesto da bude korektiv i primjer društvene zrelosti, dijaspora često preslikava identitetske, ideološke i političke sukobe iz domovine, samo na drugoj geografskoj adresi.
– Time se rasipa potencijal koji bi mogao biti presudan u trenutku kada se Crna Gora suočava sa ozbiljnim institucionalnim i društvenim izazovima.
Ipak, iskustvo života i rada u uređenim sistemima daje dijaspori posebnu prednost: razumijevanje da društva ne opstaju na stalnoj konfrontaciji, već na povjerenju u institucije, jasnim pravilima i spremnosti na kompromis u javnom interesu. U tom smislu, poruka dijaspore u 2026. mora biti jasna i jedinstvena: ponašajte se kao da ste već članica Evropske unije.
To podrazumijeva poštovanje zakona bez selektivnog tumačenja, jačanje institucija umjesto njihove instrumentalizacije, odbacivanje prakse u kojoj se politički protivnik tretira kao neprijatelj i jasno stavljanje javnog interesa ispred ličnih i partijskih kalkulacija.
Ako želimo da 2026. bude prelomna godina, onda ona mora početi jasnim stavom: Crna Gora ne smije da se ponaša kao kandidat koji stalno traži razumijevanje, već kao buduća članica koja zna svoja pravila, obaveze i odgovornost prema sopstvenim građanima.
U vremenu kada domovina prolazi kroz ozbiljne teškoće, poruka dijaspore ne smije biti poziv na nove podjele, već poziv na pomirenje, zajedništvo i zrelu odgovornost prema budućnosti koju gradimo zajedno – poručuje Bukilić.
