U selu Građani, Branislav Petrović i njegova supruga Svetlana grade most između prošlosti i sadašnjosti kroz promociju autentičnih crnogorskih specijaliteta. Njihova inicijativa, koja je nazvana ,,Crnogorska kužina“, ne samo da obećava putnicima strancima jedinstveno gastro iskustvo, već predstavlja posvećenost očuvanju nasljeđa i tradicije starih crnogorskih predaka.
Ovaj autentični projekat počiva na temeljima bogate kulturne baštine, koja je sažeta u četiri crnogorske nahije – Katunskoj, Riječkoj, Crmničkoj i Lješanskoj. Porodična kuća Petrovića, stara više od 500 godina, od početka ove godine je epicentar oživljavanja starih recepata i običaja koji sežu unazad više od šest decenija.
Pečat tradicije
Svaki detalj ovog projekta nosi pečat tradicije. Od stola, na kome se nalaze bogata jela karakteristična za svaku nahiju, do svježih sastojaka prikupljenih s lokalnih njiva. ,,Crnogorska kužina“ obećava autentično gastronomsko iskustvo koje se rijetko nalazi u današnjem svijetu brze hrane.
Posvećenost porodice Petrović nije ograničena samo na pripremu jela. Njihova želja da ožive stari način života, zajedničke obroke za trpezom, predstavlja priliku za putnike da se povežu s duhom crnogorske prošlosti.
Kuća Petrovića
Osim izvrsne hrane, Petrovići nude i gostoprimstvo koje ostavlja trajan utisak na posjetioce. Njihova posvećenost detaljima i autentičnost stvaraju okruženje koje putnici cijene, ostajući često satima, nakon obroka, kako bi uživali u prirodi i ambijentu koji, kako ističu, samo Crna Gora može ponuditi.
Branislav i Svetlana Petrović najavljuju od 1. maja otvaranja seoskog gazdinstva ,,Crnogorska kužina“ koje će turistima, prolaznicima i organizovanim grupama nuditi specijalitete iz Stare Crne Gore. Njihove ponude će biti primamljivih cijena za dnevni meni – koji će predstavljati jednu od nahija.
Branislav naglašava da je porodična kuća stara oko 500 godina i on je sam od 2008. godine obnavlja. Vratio se korijenima svojih roditelja i đedova, što mu je bila želja već 16 godina. Sa suprugom želi da sačuva nasljeđe i recepte crnogorskih predaka koji su stari više od 60 godina.
Branislav Petrović
– Vraćamo recepte Stare Crne Gore koje je moja supruga naučila. Prve recepte koje smo obradili bili su za Cucku trpezu (Katunska nahija) gdje se hrana iznosila na specijalno napravljenom stolu (trpezi). To je bila ,,najjača“ trpeza u Staroj Crnoj Gori. Sto, koji je bio karakterističan za Katunsku nahiju, bio je dimenzija metar sa 60 centimetara i na njemu se stavljala velika količina spremljene hrane, pretežno meso – jagnjetina i mlada bikovina, dok je u zimskom periodu preovladavala kastradina. Uz to se dodavala krtola, raštan i bijelo zelje uz ražani hljeb. Obroci su morali biti obilni i dosta hranljivi da bi ,,pokrili“ sve dnevne aktivnosti, jer je poznato da su tada Crnogorci dosta radili na poljima i oko stoke – kazao je Petrović, dodajući da je specijalitet bio i divlji luk – sremuš.
Raštan
Ono što nijesu imali je vino koje su kupovali na pazarima, kao i maslinovo ulje.
– Domaćin bi išao u njivu u ranim jutarnjim časovima sa spremljenim brašnjenikom, a glavno jelo bi se spremalo uveče kada bi se radovi završili i cijela porodica sjela za sto. Od hljeba, preovladavali su ražani i kukuruzni. Od mesa, svinjetine nije bilo – kaže Petrović.
Bijelo zelje
On naglašava da su u istočno-katunskoj nahiji – Zagrada, Bandići, Komani i Zagarač, imali pazare na Rijeci Crnojevića i na Cetinju gdje su mogli da trampe hranu pa im je trpeza bila malo bogatija i kvalitetnija.
Petrović dalje navodi da su proučavali i recept za Riječku deliciju, koja je bila bogata ribljim specijalitetima, uključujući i bakalar, koji je bio prilično skup. Stoga su tokom cijele godine prikupljali i trampili svoje proizvode kako bi nabavili bakalar, čuvajući ga u raži.
Riječka delicija
Imali su dosta suve ribe – krapa, skobalja, pastrmke, ukljeve, a na pazarima su nabavljali bakalar i razne druge mrsne proizvode – kastradinu, junetinu…
– Iako je siromašna kuća bila, imala je dobre delicije. Tu su bila dobra vina – kaže Petrović.
Za svaki dan su spremali jela od skakavice, ukljeve, suvog krapa, brodete uz dodatke svježeg povrća.
– Uz pripremu glavnih jela, bilo je i domaćih kolača, uglavnom patišpanja i ruštula, tradicionalnih recepata koje su preuzeli od primoraca Paštrovića. Zbog toga smo razvili 12 recepata za Riječku deliciju. Nakon toga, krenuli smo u pripremu Crmničke trpeze, koju smatram najbogatijom u tadašnjoj Staroj Crnoj Gori. Crmničani su prvi odlazili u inostranstvo radi zarađivanja u rudnicima i drugim industrijskim sektorima, te su novac slali svojim porodicama. Što se tiče Crmničke trpeze, ona je zahtijevala prisustvo barem dvije vrste supe ili čorbe. Koristili su isključivo domaće meso – jagnjetinu, teletinu, jaretinu, a uz to su imali bogatstvo domaćeg povrća – istakao je Petrović.
Crmnica najbogatija
Trpeza Crmničke nahije obilovala je povrćem jer su visoke temperature ljeti otežavale čuvanje svježeg mesa. Bogatija verzija trpeze se pripremala zimi, kada je bilo dostupno suvo meso.
– U Crmnici je bilo i meda i skorupa, a od kolača spremali su patišpanj – poručuje Petrović.
Patišpanj
Za Lješansku trpezu kaže da je slična Katunskoj, ali pošto su imali mlađu stoku, tu bi se pretežno spremala mlada jaretina, jagnjetina… Oni su imali za prodaju duvan koji su trampili za druge proizvode.
Domaćica Svetlana, koja je prije 20 godina došla iz Vrbasa, a čiji su korijeni iz Nikšića, kaže da joj je zadovoljstvo da obnovi stare crnogorske recepte.
– Ljubav prema Crnoj Gori me je dovela prvo na Njeguše, pa kasnije u Građane, kada sam se udala za Branislava. Oduvijek sam radila u ugostiteljstvu, kao kuvar i uz crnogorska tradicionalna jela sam kombinovala dosta začina koje sam koristila u Vojvodini – kazala je Svetlana, koja naglašava da su začini koje koristi uglavnom prirodni i sastoje se od svježeg povrća – celera, paškanata, mrkve, crvene paprike…
Svetlana Petrović
– Putnici dođu, svrate i oduševe se mojim jelima. Ovo što ovdje probaju nema nigdje. Uglavnom im kažemo da plate onoliko koliko misle da treba. Poslije ručka, pošto im se posebno svidi ambijent i priroda, ostanu da odmore i po četiri sata – kaže Svetlana.
U njenoj kužini, kako najavljuje, svakodnevno će od 1. maja biti dnevni jelovnik sa crnogorskim tradicionalnim jelima iz pojedinih nahija.
– Dobijala sam dosta pohvala od kolega koji su mi govorili da sam usavršila spremanje crnogorskih tradicionalnih jela – kazala je Svetlana.
Ovaj projekat nije samo još jedna turistička atrakcija, već svjetionik koji osvjetljava put ka očuvanju kulturne baštine i tradicije kroz gastronomiju. ,,Crnogorska kužina“ obećava da će biti ne samo destinacija za putnike željne autentičnog iskustva, već i mjesto gdje se prošlost srijeće s budućnošću, oživljavajući duh i ukuse starih vremena. izvor; pobjeda
