Piše: Faiz Softić
U organizaciji Zavičajnog kluba „Bihor“, od 23. do 25. oktobra 2026. godine, održan je 16. festival „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“, manifestacija koja je i ove godine potvrdila svoju izuzetnu kulturnu vrijednost, organizacionu zrelost i značaj za očuvanje i afirmaciju bošnjačkog kulturnog identiteta u evropskoj dijaspori.
U takvim susretima kultura dobija svoj puni smisao: postaje živa veza među ljudima, prostor razmjene i način da se naslijeđene vrijednosti približe novim generacijama.
PRVI DAN – SUSRET PRIJATELJA I STVARALACA
Festival je započeo u petak, 23. oktobra, susretom gostiju i organizatora u restoranu „L’Inconnu“ u Schengenu.
Bilo je to veče upoznavanja, prijateljskih razgovora i susreta ljudi koje povezuje ljubav prema književnosti, umjetnosti i zavičaju. U srdačnoj atmosferi, daleko od formalnosti festivalske pozornice, onako kako to već punih 16. godina organizuje ZK Bihor.
Upravo takvi razgovori daju ljudsku toplinu kulturnim okupljanjima. Zavičaj tada postaje blizak kroz poznatu riječ, zajedničku uspomenu i radost ponovnog susreta.
DRUGI DAN – SVEČANO OTVARANJE, SLIKARSTVO, KNJIŽEVNOST I FOLKLOR
Centralni dio festivalskog programa održan je u subotu, 24. oktobra, u Kulturnom centru „André Zirves“ u Rumelangeu.
Program je započeo intoniranjem državnih himni, koje je na klaviru izveo profesor muzike Dino Ajdarpašić.
Uslijedilo je otvaranje likovne izložbe akademskih slikara iz Rožaja, Selvera Kardovića i Darmina Ganića, a ped prepunom salom posjetilaca prisutnima se toplo i nadahnuto obratio Selver Kardović.
Likovna umjetnost u ovakvom festivalskom okviru otvara još jedan prostor susreta: prostor u kojem boja i oblik govore svojim jezikom, pozivajući svakog posjetioca na lični doživljaj djela.
Prisutnima se potom obratio predsjednik Zavičajnog kluba „Bihor“, Remzija Hajdarpašić, koji je pozdravio goste, učesnike i publiku, naglašavajući značaj festivala i ulogu Kluba u očuvanju kulturne tradicije.
Ministar za dijasporu Crne Gore Mirsad Azemović na 16. Danima bošnjačke kulture u Luksemburgu.
Festival je svečano otvorio Mirsad Azemović, ministar za dijasporu u Vladi Crne Gore. Njegovo obraćanje bilo je zapravo obraćanje cjelokupnoj dijaspori Crne Gore u Luksemburgu:
„Iako ste otišli u potrazi za boljim životom, nikada nijeste zaboravili svoj zavičaj. To ste dokazali 2006. godine, a dokazujete i danas. Crnoj Gori su potrebni vaše znanje, iskustvo i podrška kako bismo zajedno gradili bolju i evropsku budućnost.
Posebnu zahvalnost upućujem Zavičajnom klubu „Bihor“, koji je primjer zajedništva, solidarnosti i očuvanja našeg identiteta. Ne želimo da budete samo čuvari uspomena na domovinu, već aktivni učesnici u izgradnji njene budućnosti.Hvala vam što čuvate svoj zavičaj i ostajete važan dio Crne Gore, našeg zajedničkog doma!“, kazao je ministar Azemović.
Svečani program 16. Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu.
Prisutnima se obratila i prof. dr Olivera Injac, ambasadorica Crne Gore u Belgiji i Luksemburgu, čije je prisustvo dodatno uveličalo ovu kulturnu manifestaciju i potvrdilo značaj povezivanja diplomatskih predstavništava Crne Gore s dijasporom i njenim kulturnim stvaralaštvom.
Nakon zvaničnog otvaranja nastupili su članovi Kulturno-umjetničkog društva „Bihor“ iz Luksemburga, predstavljajući ljepotu tradicionalne igre i folklornog nasljeđa.
Članovi Kulturno-umjetničkog društva Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga – čuvari tradicionalne igre i folklornog nasljeđa na 16. Danima bošnjačke kulture.
Književni portreti pružaju priliku da se iza pojedinačnih stihova sagleda širi stvaralački svijet autora. Takvi razgovori približavaju poeziju publici i ostavljaju prostor da susret s knjigom potraje i nakon završetka programa.
Posebno mjesto u subotnjem programupripalo je književnom portretu ugledne pjesnikinje prof. dr Nadije Rebronje.
U nastavku večeri predstavljena je monografija „Sto godina škole u Trpezima (1922–2022)“, značajno djelo koje čuva sjećanje na jednu obrazovnu ustanovu i generacije koje su kroz nju prolazile.
Učesnici promocije monografije „Sto godina škole u Trpezima (1922–2022)“: moderator Mirsad Rastoder te govornici prof. dr Azem Kožar, prof. dr Isat Skenderović i Elvedin Mehović, direktor škole u Trpezima.
Ova programska tačka podsjetila je na značaj obrazovanja, učitelja i škola u kulturnom i društvenom razvoju Bihora.
Subotnje festivalsko veče zaokruženo je nastupom Kulturno-umjetničkog društva „Budućnost“ iz Luksemburga, čiji su članovi igrom i folklornim izrazom obogatili svečanu atmosferu.
Folklor na ovakvim susretima povezuje umjetnički izraz s odgovornošću prema naslijeđu. Svaka nova generacija koja mu se posveti daje tradiciji priliku da ostane dio savremenog života.
TREĆI DAN – BIHORSKA SOFRA, SEVDAH, KNJIŽEVNOST I POEZIJA
Nedjelja, 25. oktobar, donijela je nastavak festivalskih sadržaja u znaku tradicije, muzike, književnosti, pjesme i zajedništva.
Program je započeo tradicionalnom Bihorskom sofrom.
Bila je to prilika da gosti osjete ljepotu bihorskog gostoprimstva, bogatstvo tradicionalne kuhinje i onu posebnu toplinu koju naši ljudi čuvaju i hiljadama kilometara daleko od rodnog kraja.
Hvala aktivistkinjama ZK Bihor koje su pripremile obrok, a svojim angažmanom u drugim programima daju veliki doprinos zajednici. Njihov trud i posvećenost uveliko doprinose uspjehu i ugledu ZK Bihor.
Sofra je mnogo više od zajedničkog obroka: ona je poziv na razgovor, bliskost i dijeljenje. U njoj se čuva i ona nenametljiva kultura gostoprimstva po kojoj se dom prepoznaje i daleko od mjesta u kojem je ponikao.
ZVUCI SEVDAHA U LUKSEMBURGU
Odmah nakon Bihorske sofre održan je muzički program „Zvuci sevdaha u Luksemburgu“, koji je unio posebnu toplinu u festivalsku atmosferu.
„Zvuci sevdaha u Luksemburgu“: Dino Ajdarpašić za klavirom, Edina Kočan na saksofonu i Arman Ajdarpašić na harmonici.
U programu su učestvovali profesor muzike Dino Ajdarpašić za klavirom, Edina Kočan na saksofonu i Arman Ajdarpašić na harmonici.
Njihov nastup podsjetio je na ljepotu i neprolaznu vrijednost sevdaha, muzike koja u sebi nosi ljubav, čežnju, radost i tugu, ali prije svega dušu jednog naroda.
Mlade recitatorke Maida Fetić i Edina Durmišević – doprinos pjesničkom programu festivala.
U sevdahu se lično osjećanje susreće s kolektivnim pamćenjem, pa davno nastala pjesma može zazvučati blisko i današnjem slušaocu. Zato njegovo mjesto u festivalskom programu ima i umjetničku i duboko emotivnu vrijednost.
U nastavku programa nastupili su članovi KUD-a „Bihor“, a zatim je uslijedila promocija knjige „Zlatni Bihor“, zbirke priča grupe autora.
O knjizi su govorili Mirsad Rastoder, prof. dr Draško Došljak i Remzija Hajdarpašić.
Priča o zavičaju čuva ono što lako izmiče velikim hronikama: ljudske sudbine, govor, običaje i svakodnevicu. Knjiga tako postaje mjesto ponovnog susreta s krajem kojem pripadamo, ali i put kojim ga upoznaju oni koji u njemu nisu odrastali.
PJESNIČKI VATROMET – RIJEČ KOJA SPAJA
Zapažen segmenat nedjeljnog programa bio je „Pjesnički vatromet“, susret različitih poetskih glasova i stvaralačkih senzibiliteta.
U ovom dijelu programa učestvovale su prof. dr Nadija Rebronja, luksemburška pjesnikinja Nathalie Renvaux i mlada Elma Kajević, te Mirsad Rastoder koji je govorio stihove Faiza Softića.
Njihovi različiti poetski glasovi dali su posebnu umjetničku vrijednost festivalu, potvrđujući da poezija ne poznaje jezičke ni državne granice.
Posebnu draž ovom segmentu dale su mlade recitatorke iz Crne Gore Maida Fetić i Edina Durmišević koje su doputovale u pratnji svoje asistentice, bivše nastavnice Lejle Nišić, one su svojim nastupom dodatno obogatila pjesnički susret.
Poezija je još jednom pokazala da je kraljica književnosti.
Susret iskusnih autorica i mladih glasova otvara prostor u kojem se ljubav prema književnosti prenosi slušanjem, čitanjem i ohrabrenjem. U tome je i posebna vrijednost pjesničkih okupljanja: ona ostavljaju mjesta i za one koji tek otkrivaju vlastiti izraz.
FESTIVAL KOJI JE POKAZAO SNAGU ZAJEDNIŠTVA
Ovogodišnji festival još jednom je potvrdio da Zavičajni klub „Bihor“ nije samo mjesto okupljanja ljudi porijeklom iz jednog kraja već ozbiljna kulturna institucija koja svojim djelovanjem gradi mostove između zavičaja i Evrope.
Organizacija ovako zahtjevne manifestacije podrazumijeva ogroman rad, odgovornost, odricanje i ljubav prema onome što se radi.
Iza svakog programa stoje pripreme i brojni mali poslovi bez kojih veliki susreti ne bi bili mogući. Upravo se u toj svakodnevnoj, često nevidljivoj posvećenosti pokazuje koliko jednoj zajednici znači njena kultura.
Zato posebnu zahvalnost zaslužuju članovi organizacionog odbora, rukovodstvo Kluba, brojni aktivisti, domaćini, donatori, prijatelji manifestacije i svi oni koji su, često daleko od očiju javnosti, dali svoj doprinos njenom uspjehu.
Valja posebno naglasiti da je Ministarstvo za dijasporu Crne Gore sufinansiralo ovaj festival, te i na taj način pokazalo da istinski brinu o svojima u dijaspori.
Kao čovjek koji je bio na čelu organizacije ovogodišnjeg festivala, osjećam duboko zadovoljstvo i zahvalnost prema svakom učesniku, svakom saradniku i svakom prijatelju koji je pomogao da ova manifestacija protekne na visokom umjetničkom i organizacionom nivou.
Naročitu zahvalnost dugujemo našoj publici, bez koje ni najljepša pjesma, ni najbolja knjiga, ni najuspjelija umjetnička izvedba ne bi imale svoj puni smisao.
Zajednički trenutak na festivalskoj pozornici – susret učesnika 16. Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu.
Odnos stvaralaca i publike daje ovakvim manifestacijama život i izvan festivalskih dana. On se nastavlja u pročitanoj knjizi, zapamćenom stihu i želji da se na naredni susret dođe ponovo.
Šesnaesti Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu pokazali su da zavičaj nije samo geografski prostor iz kojeg smo otišli. Zavičaj je i ono što nosimo u jeziku, pjesmi, sjećanju i srcu.
Festival je završen, ali njegova poruka ostaje.
Jer, narod koji čuva svoju kulturu, čuva i svoje trajanje. A Bihor, ma koliko daleko bio, nastavlja da živi tamo gdje žive njegovi ljudi.
Vodielji programa 16. Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu bili su Resmija Ajdarpašić i Hamdija Rastoder,
