Razgovarala: Nada Kovačević
Iako je rođena i odrasla daleko od Crne Gore, Fatma Deniz nikada nije dozvolila da izblijedi priča o zemlji iz koje su njeni preci krenuli prije gotovo vijek i po. Porodično sjećanje vodi je do Pljevalja, odakle su Babajići 1881. godine otišli u Tursku, ali su ljubav prema postojbini nastavili da prenose sa generacije na generaciju. Danas se crnogorska zastava nalazi u njenom domu u Istanbulu, njeni sinovi govore crnogorski, a starijeg zbog njegove posebne privrženosti našoj zemlji u porodici odmilja zovu „Crnogorac“.
Ta veza za nju nije samo emotivna. Kao predsjednica udruženja koje okuplja oko 500 žena porijeklom iz Crne Gore, nastoji da potomke iseljenika približi zemlji njihovih predaka, sačuva njihov jezik i identitet i podstakne ih da posjećuju i pomažu Crnu Goru. Jedna od njenih velikih želja je da organizuje zajednički dolazak članica udruženja, ali i da prvi put posjeti Pljevlja, grad iz kojeg je prije 145 godina krenula njena porodična priča.
Snažnu vezu sa Crnom Gorom izgradila je i kroz profesionalni rad. Kao evropska direktorica Univerzitetske bolnice Biruni u Istanbulu i predstavnica za Balkan, godinama pomaže pacijentima iz naše zemlje da dođu do pregleda i liječenja. Riječ je o velikoj univerzitetskoj zdravstvenoj ustanovi koja, uz brojne oblasti medicine, primjenjuje savremene dijagnostičke i terapijske metode, među kojima su transplantacija organa i koštane srži, tečne biopsije, ciljane terapije, kao i razvoj programa CAR-T i drugih oblika ćelijske terapije.
Za Fatmu, međutim, pacijent nikada nije samo ime u medicinskoj dokumentaciji. Ljude koji iz Crne Gore odlaze na liječenje u Istanbul nastoji da prati od prvog razgovora do završetka terapije, svjesna da su im, osim stručne pomoći, potrebni podrška, sigurnost i neko ko govori njihovim jezikom.
U razgovoru za portal #CGdijaspora govori o porodičnim korijenima, životu u Istanbulu, ljubavi koju su njeni sinovi naslijedili prema Crnoj Gori, radu sa našim iseljenicima i pacijentima, ali i želji da znanje, kontakte i profesionalno iskustvo stavi u službu zemlje svojih predaka.
– Crna Gora je rodno mjesto mojih predaka. Svako dobro djelo koje mogu da učinim za njen narod – učiniću – poručuje ona.
#Fatma Deniz: Nijesam rođena u Crnoj Gori. Moji preci su iz Pljevalja, odakle su, prema porodičnoj priči, otišli još 1881. godine. Prezivali su se Dazdarević, a nakon odlaska iz Crne Gore nastanili su se u Novom Pazaru.
#CGDIJASPORA: Kako je vaša porodica kasnije stigla do Istanbula?
#Fatma Deniz: Moja baka se udala za čovjeka porijeklom iz Novog Pazara, iz porodice Dazdarević, nakon čega su prešli u Istanbul. Živjeli su u naselju Esenler, blizu Bajrampaše. Nažalost, baka više nije živa, ali je porodična priča sačuvana i prenosi se sa generacije na generaciju.
#CGDIJASPORA: Sa druge strane, vaš otac je porijeklom sa Kosova?
#Fatma Deniz: Jeste, moj otac je iz Prizrena. Zbog toga, kada me ljudi pitaju odakle sam, često kažem da sam porijeklom iz nekadašnje Jugoslavije. Moji rođaci i porodični korijeni rasuti su po različitim krajevima – od Crne Gore i Kosova do Bosne i drugih djelova regiona. U meni, na neki način, ima ponešto iz svakog od tih prostora.
#CGDIJASPORA: Vaš suprug, takođe, ima korijene iz Crne Gore?
#Fatma Deniz: Da, porodica mog supruga je iz Petnjice. Oni su u Istanbul otišli 1957. godine, a u početku nijesu znali turski jezik. U njihovoj kući sačuvali su naš jezik i zahvaljujući njima sam ga i ja naučila. Već 23 godine živim u toj porodici i toliko dugo svakodnevno govorim ovaj jezik.
#CGDIJASPORA: Veoma dobro govorite crnogorski jezik. Da li vam je bilo teško da ga naučite?
#Fatma Deniz: Učila sam ga kroz život i razgovore u porodici. Kada sam se udala, slušala sam kako ukućani govore i vremenom sam ga naučila. Naravno, ponekad pogriješim neku riječ, ali se trudim. Jezik je važan dio identiteta i zahvalna sam što smo uspjeli da ga sačuvamo u našoj kući.
#CGDIJASPORA: Koliko imate djece i kakav odnos oni imaju prema Crnoj Gori?
#Fatma Deniz: Imam dva sina, od 24 i 19 godina. Obojica govore više jezika – engleski, crnogorski, njemački i ruski. Dolaze u Crnu Goru i mnogo je vole. Starijeg sina čak zovemo „Crnogorac“, jer je posebno vezan za Crnu Goru. Dolazio je nekoliko puta i uvijek se rado vraća.
#CGDIJASPORA: Koliko je Crna Gora prisutna u vašem domu u Istanbulu?
#Fatma Deniz: Veoma je prisutna. Kada bi neko prvi put ušao u naš stan i vidio sve što imamo, možda bi pomislio da smo crnogorski agenti. Imamo crnogorske zastave, kape, privjeske i druge predmete. Zastava Crne Gore nalazi se na posebnom mjestu u našem domu. Privjeske sa crnogorskim obilježjima imam na ključevima od kuće, kancelarije i automobila. Kada me u Istanbulu pitaju koja je to država, kažem „Karadag“, što je turski naziv za Crnu Goru. Ponekad je pomiješaju sa Karabagom, ali kada kažem Montenegro, uglavnom svi znaju o kojoj zemlji je riječ.
#CGDIJASPORA: Da li u Istanbulu i drugim djelovima Turske ima mnogo ljudi porijeklom iz Crne Gore?
#Fatma Deniz: Ima ih veoma mnogo. U Turskoj živi veliki broj ljudi čije porodice potiču iz Crne Gore i drugih krajeva bivše Jugoslavije. Ima uspješnih privrednika, vlasnika restorana i ljudi koji su ostvareni u različitim profesijama. Mnogi od njih čuvaju vezu sa krajevima iz kojih su potekli njihovi preci. U Turskoj postoji i restoran čiji su vlasnici porijeklom iz Rožaja. Mnogo je takvih primjera – ljudi koji su izgradili uspješne poslove, ali nijesu zaboravili porijeklo.
#CGDIJASPORA: Aktivni ste i u udruženju žena porijeklom iz Crne Gore?
#Fatma Deniz: Da, na čelu sam ženskog udruženja koje okuplja žene porijeklom iz Crne Gore. Imamo oko 500 članica. Trudimo se da budemo aktivne, da se sastajemo, upoznajemo i čuvamo veze sa zemljom naših predaka. To nije udruženje koje postoji samo da bismo se okupljale i družile u Turskoj. Želimo da organizujemo konkretne aktivnosti, da posjećujemo Crnu Goru, upoznajemo njene krajeve i ljude i, koliko možemo, pomažemo.
#CGDIJASPORA: Planirate li organizovanu posjetu Crnoj Gori?
#Fatma Deniz: Planiram da naredne godine organizujem dolazak jedne grupe iz Turske u Crnu Goru. Mislim da od toga može nastati veoma lijepa priča. Želim da dođemo zajedno, da se upoznamo sa ljudima i institucijama i da žene iz naše zajednice osjete zemlju svojih predaka. Naravno, organizovanje takvog putovanja nije jednostavno. Avionske karte su u određenim periodima veoma skupe, a problem predstavljaju i vize za državljane Turske. Tokom sezone karta u jednom pravcu može da košta i oko 800 eura, dok su od novembra do marta cijene uglavnom povoljnije. Zbog toga moramo pažljivo planirati termin.
#CGDIJASPORA: Zanimljivo je da još nijeste posjetili Pljevlja, grad iz kojeg potiču vaši preci.
#Fatma Deniz: Nažalost, još nijesam bila u Pljevljima. To je mjesto mog porijekla i imam veliku želju da ga posjetim. Planirala sam da odem sa Mirsadom i da tom prilikom posjetimo dom za stare. Međutim, putovanje smo morali da odložimo zbog smrti koleginice. Nijesmo odustali od tog plana. Želim da posjetim i dom za stare i dječji dom, da razgovaram sa ljudima i vidim na koji način možemo da pomognemo. To ćemo, nadam se, ostvariti prilikom sljedećeg dolaska.
#CGDIJASPORA: Kada je počelo vaše profesionalno povezivanje sa Crnom Gorom?
#Fatma Deniz: Kada sam počela da radim ovaj posao, prvo mjesto na Balkanu prema kojem sam se usmjerila bila je Crna Gora. To nije bilo slučajno. Ovo je zemlja mojih predaka i osjećam posebnu obavezu prema njenim ljudima. Već sam bila poznata među pacijentima i trudila sam se da im pomognem koliko god sam mogla. Nijesam im pomagala samo u vezi sa liječenjem. Kada im je bilo potrebno nešto drugo, ovdje ili u Turskoj, trudila sam se da budem uz njih u svakom koraku.
#CGDIJASPORA: Koju funkciju obavljate u Univerzitetskoj bolnici Biruni?
#Fatma Deniz: Evropska sam direktorica Univerzitetske bolnice Biruni u Istanbulu, a istovremeno sam odgovorna za područje Balkana. Brinem o saradnji sa zemljama regiona, komunikaciji sa pacijentima i predstavljanju mogućnosti bolnice. Imamo predstavništva na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori. Ipak, Crna Gora je bila prva zemlja u regionu u kojoj smo otvorili predstavništvo. Ono ovdje postoji već četiri godine.
#CGDIJASPORA: Gdje se nalazi predstavništvo bolnice u Podgorici?
#Fatma Deniz: Predstavništvo se nalazi u naselju Zabjelo, u Ulici 4. jula. Građani tamo mogu dobiti informacije o bolnici, pregledima, liječenju i postupku odlaska u Istanbul. Univerzitetsku bolnicu Biruni posjetio je i crnogorski ministar zdravlja Vojislav Šimun. Razgovarali smo i sa predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje o mogućnostima uspostavljanja saradnje i zaključivanja ugovora.
#CGDIJASPORA: Zašto vam je toliko važan rad sa pacijentima iz Crne Gore?
#Fatma Deniz: Zato što je ovo mjesto iz kojeg potiču moji preci. Osjećam da sam povezana sa ovom zemljom i njenim ljudima. Svako dobro djelo koje mogu da učinim za narod Crne Gore – učiniću. Sa pacijentima ne radim samo administrativno. Pratim ih tokom cijelog procesa i nastojim da im pomognem u svakom koraku. Kada čovjek odlazi na liječenje u drugu državu, nije mu potrebna samo medicinska usluga. Potrebne su mu informacije, podrška, pomoć oko organizacije i neko kome može da vjeruje.
#CGDIJASPORA: Za koje oblasti medicine je specijalizovana bolnica Biruni?
#Fatma Deniz: To je velika univerzitetska bolnica koja pruža usluge djeci i odraslima. Bavimo se brojnim granama medicine, uključujući transplantaciju organa, transplantaciju koštane srži, liječenje onkoloških bolesti i rad sa djecom iz spektra autizma. Imamo i veliki broj drugih medicinskih i estetskih procedura. ,,Biruni” nije bolnica koja je samo povezana sa nekim spoljnim fakultetom. Imamo vlastiti univerzitet i medicinski fakultet. To nam omogućava da povežemo liječenje, obrazovanje i naučnoistraživački rad. Bolnički kompleks prostire se na oko 85.000 kvadratnih metara, dok je za određene nove sadržaje predviđeno dodatnih približno 14.000 kvadrata.
#CGDIJASPORA: Posebno ste pomenuli CAR-T i ćelijsku terapiju. O čemu je riječ?
#Fatma Deniz: Riječ je o savremenim oblicima liječenja u kojima se koriste zdrave ćelije pacijenta i posebno pripremljene terapije kako bi se organizam usmjerio na borbu protiv malignih ćelija. To nije klasično zračenje niti uobičajena terapija za podizanje imuniteta, već sasvim drugačiji i veoma složen pristup liječenju. Prema informacijama kojima raspolažemo, Turska je među malim brojem zemalja koje su dobile potrebne licence i ušle u naprednu fazu primjene ove terapije. Među njima su i Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Južna Koreja i Izrael. Bolnica Biruni je među prvim ustanovama u Turskoj koje razvijaju i primjenjuju takav program.
#CGDIJASPORA: Kod kojih bolesti se ova terapija može primjenjivati?
#Fatma Deniz: Program je započet za 13 vrsta oboljenja, ali o tome da li je određeni pacijent kandidat za terapiju odlučuje isključivo stručni medicinski tim nakon detaljnih analiza. Važno je razumjeti da ne postoje dvije potpuno iste situacije. Dvoje ljudi mogu imati istu dijagnozu, a da njihov organizam i tok bolesti budu različiti. Zbog toga se za svakog pacijenta pravi individualni plan liječenja.
#CGDIJASPORA: Koliko traje takvo liječenje?
#Fatma Deniz: Okvirno može trajati oko mjesec, ali to zavisi od zdravstvenog stanja pacijenta, vrste oboljenja i odluke ljekara. Pacijent se najprije priprema, a cijeli postupak odvija se pod stalnom kontrolom stručnog tima. Uvijek kažem da ne liječimo samo bolest, već konkretnog pacijenta. Svaka osoba je drugačija i zato se terapija određuje na osnovu detaljnog proučavanja njenog organizma.
#CGDIJASPORA: U bolnici radite i takozvane tečne biopsije. Šta one omogućavaju?
#Fatma Deniz: Tečne biopsije radimo već godinama. U određenim slučajevima uzorak se može uzeti bez klasične biopsije tkiva. Cilj je, između ostalog, da se otkriju određene genske promjene koje mogu biti važne za izbor terapije. Ipak, kod pojedinih hitnih i složenih oboljenja, kao što su bolesti pankreasa, može biti potrebno uzeti i klasičnu biopsiju. O tome uvijek odlučuje ljekar.
#CGDIJASPORA: Zašto je otkrivanje genskih promjena važno za liječenje?
#Fatma Deniz: Potrebno je za određivanje takozvanih pametnih, odnosno ciljanih lijekova. Kada se otkrije genska promjena koja utiče na razvoj bolesti, ljekari mogu odabrati lijek koji je usmjeren upravo na tu promjenu. Takve terapije mogu biti u obliku tableta ili infuzija. Njihov cilj je da djeluju što preciznije na mehanizam koji pokreće bolest, umjesto da neselektivno utiču na cijeli organizam. Zbog toga su molekularne analize i tečne biopsije veoma važne.
#CGDIJASPORA: Koliko koštaju savremene ćelijske terapije?
#Fatma Deniz: CAR-T terapija spada u izuzetno skupe oblike liječenja. Cijena može početi od oko 250.000 eura, u zavisnosti od vrste terapije, dijagnoze i ukupnog stanja pacijenta. Turska je trenutno znatno povoljnija od pojedinih zapadnih zemalja. U Sjedinjenim Američkim Državama određene terapije mogu dostići cijenu od oko dva miliona eura. Kod transplantacije koštane srži troškovi u Americi, prema našim podacima, mogu iznositi između 700.000 i 1,5 miliona eura, dok se u Turskoj okvirno kreću od 60.000 do 150.000 eura. Razlika je velika, ali cijene zavise od ekonomskog standarda zemlje, medicinskog centra, vrste postupka i individualnog stanja pacijenta.
#CGDIJASPORA: Šta smatrate svojom najvažnijom misijom?
#Fatma Deniz: Moj posao jeste važan, ali meni nije dovoljno samo da neko dođe u bolnicu i završi liječenje. Želim da ljudi osjećaju da nijesu sami. Posebno kada dolaze iz Crne Gore i drugih zemalja Balkana, trudim se da ih pratim od prvog kontakta do završetka liječenja. Istovremeno želim da povežem našu zajednicu u Turskoj sa Crnom Gorom. Voljela bih da žene iz našeg udruženja dođu ovdje, upoznaju zemlju svojih predaka i ostvare saradnju sa ljudima i institucijama. Crnu Goru doživljavam kao zemlju svojih korijena. Moja djeca je vole, u našem domu čuvamo njena obilježja, a ja želim da joj se odužim svojim radom. Sve što mogu da učinim za ovaj narod – učiniću.
