Vladi Crne Gore, Ministarstvu unutrašnjih poslova, poslanicima u Skupštini i svim institucijama odgovornim za zaštitu demokratskih prava,
Obraćam vam se sa dubokom zabrinutošću zbog predloženih izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i registrima prebivališta, koje mogu oslabiti vezu između Crne Gore i hiljada njenih građana koji žive u inostranstvu i ograničiti njihovo učešće u demokratskom procesu.
Svaka demokratska država ima pravo da vodi tačne javne evidencije i obezbijedi transparentan izborni sistem. Međutim, nijedna demokratija ne bi smjela da svoju dijasporu tretira kao teret, političku prijetnju ili građane manje vrijednosti samo zato što žive van zemlje.
Crnogorska dijaspora nikada nije napustila Crnu Goru. Naprotiv, decenijama je podržavala zemlju ekonomski, društveno i emotivno, na načine koji su značajni i mjerljivi. Hiljade porodica oslanjaju se na finansijsku pomoć koja se šalje iz inostranstva kako bi pokrile osnovne potrebe, kao što su hrana, lijekovi, komunalije i stanovanje.
U svakom gradu, opštini i selu u Crnoj Gori građani iz dijaspore ulagali su svoj teško zarađeni novac u kuće, biznise i lokalne zajednice. Mnoge porodične kuće i lokalni razvojni projekti danas postoje zahvaljujući odricanjima ljudi koji rade u inostranstvu. Istovremeno, oni nastavljaju da čuvaju crnogorsku kulturu, jezik, tradiciju i identitet, uprkos tome što žive van zemlje.
Generacijama su građani odlazili iz Crne Gore u potrazi za boljim prilikama, stabilnošću i mogućnošću da izgrade sigurnu budućnost za sebe i svoje porodice. Mnogi to nijesu učinili zato što su željeli da napuste svoju domovinu, već zato što su ih okolnosti primorale da prilike potraže negdje drugo.
Uvođenje mjera koje bi mogle oslabiti ili isključiti učešće dijaspore na izborima nosi rizik slanja poruke da su njihove finansijske kontribucije dobrodošle, ali njihov demokratski glas nije.
Demokratija se ne završava na granici. Državljanstvo nije određeno samo prebivalištem, već i pravnim, istorijskim, kulturnim i emotivnim vezama sa domovinom. Mnoge savremene demokratske države štite biračka prava svojih zajednica u dijaspori kao izraz jednakosti i uključivanja.
Svaka politika koja posredno obeshrabruje ili ograničava učešće dijaspore na izborima rizikuje da bude shvaćena kao oblik demokratskog isključivanja. Takve mjere ne bi ojačale Crnu Goru; one bi oslabile nacionalno jedinstvo i povjerenje javnosti.
Ako Crna Gora iskreno teži članstvu u Evropskoj uniji, njene reforme moraju ići u pravcu veće demokratske uključenosti, institucionalne transparentnosti, jednakih prava i zaštite svih građana, bez obzira na mjesto prebivališta.
Zbog toga s poštovanjem pozivam Vladu i Skupštinu Crne Gore da:
• Zaštite biračka prava svih crnogorskih građana, bez obzira na mjesto prebivališta.
• Obezbijede da izborne reforme budu u skladu sa demokratskim principima i evropskim standardima.
• Izbjegnu mjere koje bi mogle dovesti do političkog obespravljivanja građana koji žive u inostranstvu.
• Uspostave transparentne konsultacije sa zajednicama dijaspore prije usvajanja ovakvih zakona.
• Rješavaju problem korupcije, političkog favorizovanja i nedostatka prilika zasnovanih na znanju, sposobnostima i zaslugama, koji i dalje podstiču građane da napuštaju zemlju.
• Prepoznaju značajan ekonomski, društveni i kulturni doprinos dijaspore razvoju i stabilnosti Crne Gore.
Snažna država ne odbacuje svoje ljude u inostranstvu. Ona održava vezu s njima i cijeni njihov doprinos. Dijaspora nije izvan Crne Gore. Ona je dio crnogorske nacionalne zajednice.
Izeta Purišić
Advokatica i članica crnogorske dijaspore iz Njujorka
