Crna Gora treba da nastavi proces usklađivanja vizne politike sa pravnom tekovinom Evropske unije, uz istovremeno sprovođenje mjera koje će ublažiti potencijalne negativne efekte na turističku tražnju, dolazak gostiju i poslovanje turističke privrede. Vizna politika treba da bude dio šireg pristupa očuvanju konkurentnosti i održivom razvoju turizma. poručeno je sa okruglog stola „Uticaj viznog režima na turizam u Crnoj Gori“, u organizaciji Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.
Cilj skupa bio je sagledavanja mogućih efekata promjena vizne politike na turistička kretanja, konkurentnost turističke destinacije i poslovanje privrede. Moderatorka je bila Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.
Zamjenik predsjednika Odbora i predsjednik Grupacije industrije kongresnog turizma Luka Bulatović istakao je da promjene viznog režima, koje od 1. novembra obuhvataju državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, moraju biti pažljivo pripremljene kako ne bi ugrozile dostupnost i konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije. Bulatović je istakao da ruski turisti u prvih osam mjeseci 2026. godine ostvarilo 1.818.025 noćenja (15 odsto ukupnih), a turski 315.371 noćenje (3 odsto, uz pad od 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine), što jasno pokazuje značaj ovih tržišta. „Želim da istaknem ključnu poruku današnjeg sastanka: usklađivanje sa evropskom viznom politikom treba da prati efikasna zaštita turističke konkurentnosti Crne Gore“, poručio je Bulatović.
On je izrazio uvjerenje da evropske integracije i razvoj turizma mogu biti međusobno podržavajući ciljevi, uz pravovremenu pripremu, efikasnu koordinaciju i partnerski odnos institucija i privrede, pozvavši na konkretne mjere – jačanje konzularnih kapaciteta, digitalizaciju procedura, pravovremeno informisanje privrede i uspostavljanje sistema praćenja efekata – prije naredne turističke sezone.
Dr Olivera Blagojević, generalna direktorica Generalnog direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu, Ministarstvo turizma, istakla je da lakoća putovanja predstavlja jedan od važnih preduslova za jačanje konkurentnosti Crne Gore kao destinacije. „Za Crnu Goru kao malu, izrazito međunarodno orijentisanu turističku ekonomiju, lakoća putovanja predstavlja važan element konkurentnosti“, poručila je Blagojević. Naglasila je da vizni režim, saobraćajna povezanost i efikasnost graničnih procedura direktno utiču na izbor destinacije i iskustvo turista. „Naš cilj je manje nepotrebnih prepreka, povezanost i predvidivije putovanje, uz dosljedno ispunjavanje evropskih obaveza i očuvanje bezbjednosti“, poručila je Blagojević, izrazivši očekivanje da će okrugli sto doprinijeti konkretnim preporukama za unapređenje javnih politika i saradnje institucija.
Ivana Đukanović, generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom, istakla je da je usklađivanje vizne politike jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 24, te da je usvojena odluka strateški važna za evropski put Crne Gore. „Razumijemo uticaj na turističku privredu i Ministarstvo je ozbiljno shvatilo potrebu pravljenja balansa između potreba turizma i obaveza prema EU“, rekla je Đukanović. Dodala je da se radi i na uspostavljanju viznog informacionog sistema – eVisa, koji će omogućiti online aplikacije. Crna Gora će, prema njenim riječima, biti prva zemlja koja implementira ovaj sistem, iako je on EU obaveza za sve članice tek do 2030. godine.
Anđela Kaluđerović Đurković iz Ministarstva evropskih poslova istakla je da je vizna politika sastavni dio pravne tekovine Evropske unije koju Crna Gora mora preuzeti u cjelosti, te da je predmet pregovora isključivo dinamika kojom se to usvaja. Podsjetila je da je odluka o uvođenju viza donošena postepeno – u oktobru 2025. godine ograničen je bezvizni režim za Egipat, Bahrein i Katar, a sada su obuhvaćene i ostale zemlje. „Prvo završno mjerilo Poglavlja 24 odnosi se upravo na vizni režim. Riječ je o poglavlju bez kojeg nema ulaska Crne Gore u EU. To je poglavlje bezbjednosnog karaktera i ne odnosi se na ekonomske aspekte“, poručila je Kaluđerović Đurković.
Željko Cicović, hotel Ami, istakao je da put ka Evropskoj uniji za privrednike nije upitan i da će usklađivanje sa EU hoteliijerima dugoročno olakšati rad. „Uvođenje viza za nas nije dilema jer to traži pristup EU, ali moramo razmotriti sve moguće olakšice kako bi turisti lakše došli do nas. Nadamo uspostavljanju najavljenog sistema eVize, ali je pitanje da li je 1. maja prekasno za narednu sezonu“, rekao je Cicović.
Dragan Purko Ivančević, Mac Sun Montenegro, ocjenjuje da je promjena viznog režima dio šireg problema upravljanja konkuretnošću destinacije. „Pitanje usklađivanje sa EU daje zadatak da nađemo rešenja koja će zaštiti ekonomske interese Crne Gore“, rekao je on. Predstavnik Udruženja turističkih agencija
Dejan Pejović Udruženje turističkih agencija CG, smatra da će ovaj segment privrede biti najviše pogođen. „Moramo biti spremni da ublažimo i izbjegnemo ekonomske posljedice ovoga. Ako želimo konkurentni turizam moramo imati konkurentnu javnu politiku koja uključuje privredu”, rekao je on.
Spasenija Kika Purić, Montenegrostars Group, smatra da dok idemo naprijed ka EU ne smijemo da zaboravimo turiste koji su godinama birali Crnu Goru i vraćali joj se. „U riziku smo da izgubimo svakog četvrtog ili petog gosta kao i investitore koji su uložili više od milijardu eura. Rješenje je u predvidljivosti viznog režima što je naročito bitno za kongresni turizam, pa za već ugovorene događaje predlažem uvođenje prelaznog perioda“, kazala je ona.
Ivana Gajović, hotel Voco, je ukazala na važnost kreiranja strategije kako bi se u što većoj mjeri zadržala tržišta pogođena viznim režimom i postigli što bolji rezultati sa ovih područja.
Dušanka Pavićević, savjetnica direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, upozorila je da bi čak i smanjenje broja noćenja od 20 odsto predstavljalo veliki gubitak koji bi bilo teško nadoknaditi u kratkom roku. Istakla je da je prioritet očuvanje postojećih tržišta, uz nastavak ulaganja u promociju Velike Britanije, Njemačke, Francuske i drugih evropskih zemalja. Prema njenim riječima, promocija mora biti usmjerena i na razvoj ponude van glavne turističke sezone, posebno u zaleđu i sjevernom dijelu Crne Gore.
Predrag Hajduković, pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore, naglasio je da vizna politika direktno utiče i na avio-saobraćaj, zbog čega je neophodan zajednički pristup institucija, aerodroma i turističke privrede. Poručio je da je prvi zadatak očuvanje postojećih avio-linija, nakon čega slijedi razvoj novih tržišta i podsticanje avio-prevoznika da uspostavljaju cjelogodišnje linije, kako bi se produžila turistička sezona.
Privrednici su tokom diskusije ukazali na potrebu blagovremene, jasne i javno dostupne informacije o promjenama viznog režima, državama na koje se promjene odnose, uslovima ulaska, potrebnoj dokumentaciji, rokovima i procedurama za podnošenje zahtjeva. Informacija treba da budu dostupne na odgovarajućim jezicima, putem zvaničnih internet stranica, diplomatsko-konzularnih predstavništava i kanala turističke promocije.
Podsjetili su da pojedine članice Evropske unije, poput Slovenije, Mađarske, Italije i Hrvatske, primjenjuju mogućnost grupnih viznih aplikacija, ocjenjujući da bi sličan model trebalo razmotriti i u Crnoj Gori, uz odgovarajuće izmjene propisa. Pozdravljene su inicijative Ministarstva turizma i NTO-a za subvencionisanje stranih turoperatora, ali je zatraženo da se slična podrška obezbijedi i domaćim turističkim agencijama, turoperatorima i DMC kompanijama, kroz pomoć za digitalizaciju, nastup na međunarodnim sajmovima i promociju Crne Gore. Upozorili su i na problem nelojalne konkurencije, kao i na rizik da dio agencija koje posluju sa tržištima pogođenim promjenama viznog režima zatvori poslovanje usljed pada broja gostiju.
Privrednici su istakli da uspješnost vizne politike ne treba posmatrati isključivo kroz stepen normativnog usklađivanja, već i kroz sposobnost institucija da obezbijede efikasne procedure, dostupne informacije i uslove za nesmetano odvijanje turističkih tokova, u okviru važećih propisa
